Sura 4:3 Ajeti za Muhameda ​ ​ ​ Dvije ili tri ili četiri ​ Two or three or four https://answering-islam.org/Authors/Newton/women.html#Q4:3 Sura 4:3 Christoph Luxenberg 6 ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ Sadrzaj ove stranice: ​ ​ ​ ​ ​ video broj 1 Sura 4:3 Ajeti za Muhameda Korkut Sura 4:3 Ako se bojite da prema ženama sirotama nećete biti pravedni, onda se ženite onim ženama koje su vam dopuštene, sa po dvije, sa po tri i sa po četiri. A ako strahujete da nećete pravedni biti, onda samo sa jednom; ili – eto vam onih koje posjedujete. Tako ćete se najlakše nepravde sačuvati. Korkut Sura 33:50 O Vjerovjesniče, Mi smo ti dopustili da budu žene tvoje one kojima si dao vjenčane darove njihove, i one u vlasti tvojoj koje ti je Allah dao iz plijena, i kćeri amidža tvojih, i kćeri tetaka tvojih po ocu, i kćeri daidža tvojih, i kćeri tetaka tvojih po materi koje su se s tobom iselile, i samo tebi, a ne ostalim vjernicima – ženu-vjernicu koja sebe pokloni Vjerovjesniku, ako se Vjerovjesnik hoće njome oženiti – da ti ne bi bilo teško. Mi znamo šta smo propisali vjernicima kada je riječ o ženama njihovim i o onima koje su u vlasništvu njihovu. – A Allah prašta i samilostan je. Korkut Sura 33:51 (Muhamede) Možeš zanemariti one među njima koje hoćeš i možeš pozvati sebi onu koju hoćeš, a možeš zatražiti onu koju si udaljio, nijedno od toga nije tvoj grijeh. Najlakše će tako one radosne biti i neće se žalostiti i tako će sve onim što im ti daješ zadovoljne biti – a Allah zna šta je u srcima vašim; Allah zna sve i blag je. Hadisi Pronjena Zapovesti Kuran za Muhamedovog zeta Alija ako Alija zeli novu zenu mora se razvesti sa Muhamedovu Cerku Video broj 2. Marija kopska robnja jedna od Muhamedovih zena Havse . Ta marija je bila robinja Muhamedove zene Havse. lazna prica da je Havsa potrebna ocu. Zene sire pricu preljube Muhameda sa robinjom njegove zene Havse I Allah upravo daje objavu Muhamedu na njegovu korist naravno... Sura 4:3 ​ 2. MUŠKARCI SE MOGU OŽENITI DO ČETIRI SLOBODNE ŽENE I IMATI SEKS SA NEOGRANIČENIM BROJEM ROBSKIH DJEVOJČICA Donesena je odredba da se muškarci vjenčavaju s više žena, kako slijedi: "Ako se bojite da se prema siročadi (djevojčicama) ne možete pošteno ophoditi, tada možete oženiti druge žene koje vam se čine dobrima: dvije, tri ili četiri. Ali ako se bojite da među njima ne možete održati ravnopravnost, oženite se samo jedna ili bilo koja robinja koju biste mogli posjedovati. To će vam olakšati izbjegavanje nepravde. "[72] Neki pak tvrde da budući da je održavanje ravnopravnosti nemoguće, oženjenje više žena nije dopušteno koristeći sljedeći stih: "Pokušajte koliko god možete, ne možete se nepristrano odnositi prema svim svojim suprugama. Ne postavljajte se nimalo protiv nijedne od njih." [73] No, većina komentatora složila se s tim Jednakost u Q. 4: 3 odnosi se na raspodjelu vremena i novca, dok se jednakost spomenuta u Q. 4: 129 tiče naklonosti i ljubavi muškarca prema njegovim ženama. [74] Dalje su tvrdili da i sam Mohammad nije bio nepristran u naklonosti prema svojim suprugama, jer je volio 'A'ishu više od bilo koje svoje žene. [75] Dakle, sve dok muž može biti pošten u raspodjeli svog vremena i novca, može se oženiti s četvero. Drugi vjeruju da je broj ograničen na devet supruga, jer dvije, tri i četiri čine devet, a sam Mohammad kad je preminuo imao je devet žena, a slijediti njegovu tradiciju hvalevrijedan je način života. [76] Drugi vjeruju da je gornji stih dokaz za neograničen broj supruga, jer ajet ne kaže dvije ili tri ili četiri, već doslovno kaže dva i tri i četiri, što znači dva i tri i četiri itd. [77] Većina vjeruje da je broj žena za koje se muškarac može oženiti ograničen na četiri, zbog izvještaja Hadisa o muškarcu koji je imao deset žena. Kad je postao musliman, Mohammad mu je rekao: 'Zadrži četiri, a ostatak ostavi.' [78] Razlog vjenčanja s više žena daje Gazali, veliki muslimanski učenjak: "Neki muškarci imaju toliko snažnu seksualnu želju da im jedna žena nije dovoljna da ih zaštiti [od preljuba]. Takvi se muškarci stoga poželjno vjenčavaju s više žena i mogu imati do četiri žene." [79] Osim gore navedene odredbe, muškarci imaju pravo na spolni odnos sa svojim robinjama. „Jer ako muškarac kupi ropkinju, kupoprodajni ugovor uključuje njegovo pravo na spolni odnos s njom.“ [80] „Ovaj je ugovor prvenstveno za njezino posjedovanje, a drugo za seksualno uživanje u njoj.“ [81] A razlog za seks s robinjama pored nečijih žena navodi i Gazali: "Budući da je među Arapima strast premoćan aspekt njihove prirode, utvrđeno je da je potreba njihovih pobožnih muškaraca za seksom sve intenzivnija. A u svrhu pražnjenja srca na štovanje Boga oni su smjeli imati seks sa ženama robinjama ako bi se neko vrijeme trebale bojati da će ih ta strast navesti na preljub. Iako je istina da bi takvo postupanje moglo dovesti do rođenja djeteta koje će biti rob, što je oblik uništenja. ..Ipak je porobljavanje djeteta lakši prijestup od uništavanja vjerskih uvjerenja. Jer porobljavanje novorođenog privremena je stvar, ali preljubom se gubi vječnost. "[82] Ghazali nam daje primjer ove nadjačavajuće seksualne želje. "Sin Omera, koji je bio isposnik i učenjak, prekidao je post seksajući se prije nego što jede hranu. A mogao je imati spolni odnos s tri svoje robinje prije posljednjeg obroka." [83] A Bukhari je izvijestio, "Poslanik je u jednoj noći prolazio (imao seksualne odnose) sa svim svojim suprugama, a u to je vrijeme imao devet žena." [84] Za "Jednom je za sebe rekao da mu je dana snaga četrdeset muškaraca u seksu." [85] I "Ali, koji je bio najizvrsniji od svih suputnika, imao je četiri žene i sedamnaest robinja kao priležnice." [86] Dok "neki od ostalih suputnika imali su tri i četiri žene, a onih koji su imali dvije žene bilo je nebrojeno." [87] Što se tiče odredbe o seksu sa robinjama, pronađene u posljednjem dijelu gornjeg kur'anskog ajeta, Razi je rekao: "Bog je odredbu o seksu s mnogim robinjama učinio jednostavnom poput udaje za slobodnu ženu. Osim toga, odgovornosti i odredbe robova lakše su od dužnosti, bez obzira (nema veze) ako imate nekoliko njih ili mnoge, bez obzira jeste li bili korektni u raspodjeli noći između njih ili ne, bez obzira jeste li dovršili seksualni čin ili ne. "[88] Komentator Qortobi u tom ajetu (Q. 4: 3) vidi da robinje kao takve koristi slobodni musliman "nemaju ni seksualna prava, ni financijska prava. Jer Bog je stvorio" jednu slobodnu ženu "i" robinje koje možete posjedovati "od iste kategorije. Međutim, muškarac robovicama duguje odgovarajuća prava vlasništva i ljubaznost koja priliči robovima. "[89] Pa zato što je "utvrđeno da je potreba pobožnih muškaraca za seksom još intenzivnija i da bi se srce ispraznilo za štovanje Boga", dozvoljeno im je vjenčati do četiri žene i imati neograničen seks broj robinja, čak i ako ova odredba može dovesti do "rođenja djeteta koje će biti rob, što je oblik uništenja". 3. ČOVJEKOVO PRAVO NA RAZVOD ŽENE Većina društava razvod braka prepoznaje kao užasnu stvar. U islamu se na njega gleda kao na takvo, osim što se na njega gleda kao na zakonit postupak. Hadis kaže: "Najgroznija od svih zakonitih stvari u blizini Allaha je razvod." [90] Moć razvoda obično je u čovjekovoj ruci. Bukhari je izvijestio hadis koji pokazuje koliko lako može biti odvratan i zakonit čin. "Muškarac može reći svom bratu (u islamu): 'Pogledajte bilo koju od mojih žena (i ako želite), razvest ću se od nje zbog vas.'" [91] To se može dogoditi i protiv volje i ljubavi muža i žene o kojima je riječ. "Omerov sin je izvijestio: Pod sobom sam imao ženu koju sam volio, ali koju Omer nije volio. Rekao mi je:" Razvedi se od nje ". Ali odbio sam. Tada je Omer došao Allahovom Poslaniku i obavijestio ga o tome . Allahov poslanik mi je rekao: 'Razvedi se od nje. "[92] (Citirali Tirmizi i Abu Daud) 4. ČOVJEKOVE PRIVILEGIJE U PRITVORU DJECE Čovjek je privilegirana stranka u slučajevima skrbništva nad djecom. Gaziri, moderni učenjak islamskog prava, napisao je: Hanafiti, koji čine najveću muslimansku skupinu, rekli su: "Uvjeti skrbništva nad djecom su sljedeći. Prvo, supruga ne bi trebala odbiti islam. Ako odbaci islam, nema pravo na skrbništvo nad djecom. Drugo, ona mora biti dobrog karaktera jer ako se dokaže da je oštećena nedopuštenim seksom ili krađom ili ako ima malu trgovinu poput profesionalne žalosnice ili plesačice, ona gubi pravo na skrbništvo. Treće, nije joj dopušteno udati se za bilo koga osim za oca djeteta. Ako se ponovo uda, nema pravo na skrbništvo, osim ako je njezin novi suprug s djetetom povezan kao stric s očeve strane. Ali ako se uda za stranca, nema pravo skrbništva. Četvrto, ona ne smije ostaviti dijete bez nadzora. Pogotovo ako je dijete ženskog spola, jer ženke trebaju zaštitu.Dakle, ako je majka morala dulje vrijeme van i tako zanemarivati ​​svoje dijete, ona nema pravo na skrbništvo nad djetetom. Peto, ako je otac siromašan, a majka je odbila skrbništvo nad djetetom, osim zbog plaćanja, a njegova je teta rekla 'Pazit ću na njega besplatno', tada će teta imati pravo na skrbništvo nad djetetom. Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]ona nema pravo na skrbništvo nad djetetom. Peto, ako je otac siromašan, a majka je odbila skrbništvo nad djetetom, osim zbog plaćanja, a njegova je teta rekla 'Pazit ću na njega besplatno', tada će teta imati pravo na skrbništvo nad djetetom. Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]ona nema pravo na skrbništvo nad djetetom. Peto, ako je otac siromašan, a majka je odbila skrbništvo nad djetetom, osim zbog plaćanja, a njegova je teta rekla 'Pazit ću na njega besplatno', tada će teta imati pravo na skrbništvo nad djetetom. Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]a majka je odbila skrbništvo nad djetetom, osim zbog plaćanja, a njegova je teta rekla 'Ja ću se o njemu brinuti besplatno', tada će teta imati pravo na skrbništvo nad djetetom. Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]a majka je odbila skrbništvo nad djetetom, osim zbog plaćanja, a njegova je teta rekla 'Ja ću se o njemu brinuti besplatno', tada će teta imati pravo na skrbništvo nad djetetom. Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]Slijediti islamsku vjeru nije uvjet za pravo na skrbništvo, jer ako je suprug oženjen nekim od ljudi iz Knjige, ona ima pravo na skrbništvo sve dok je siguran od otpadništva ili korupcije. Ali ako to nije tako, kao što je vidio kako je odvodila dijete u crkvu, hranila ga mesom svinja ili mu davala vino, tada otac ima pravo oduzeti dijete od nje, a zdrav razum je preduvjet oko toga se svi slažu. "[93]a razboritost je preduvjet s kojim se svi slažu. "[93]a razboritost je preduvjet s kojim se svi slažu. "[93] Što se tiče razdoblja pritvora, dodao je Gazirir "rekli su Hanafiti, majka ima prava na skrbništvo nad dječakom do njegove sedme godine. Ostali su rekli" dok on ne navrši devet godina ". Ali prvo je mišljenje ono koje je zakonski prihvaćeno. Za djevojčicu postoje dva mišljenja. Prva dok ne dobije menstruaciju. Druga dok ne napuni dob puberteta koja je trebala biti devet godina. To je ono što je legalno prihvaćeno. "[94] Majka može imati dijete u najtežim godinama kada se noću budi kako bi hranila i mijenjala pelene, vlakić za zahod itd., A zatim otac može preuzeti kad je dijete sposobno biti pomoć umjesto da mu treba pomoć. 5. MUŠKARCI U RAJU ĆE UŽIVATI U SEKSU S VISOKO IZVRŠNIM DJEVICAMA. Muslimani u ovom životu imaju pravo na nekoliko žena. U Raju su dodatno nagrađeni dodatnim ženama - savršene u ljepoti. Mu'az je izvijestio Allahovog poslanika koji je rekao: "Žena ne zadaje muža svome mužu na ovom svijetu, ali njegova supruga djevica čistog oka [huris] joj ne kaže: 'Ne pravite mu nevolje. Neka vas Allah uništi, on je samo prolazni gost s vama i vrlo je blizu da će vas uskoro ostaviti da dođete k nama. "[95] Urednik Miškata napisao je u fusnoti toj tradiciji: "Nijedna žena ne bi trebala muku i muku mučiti. Ona će mu pružiti lakoću i utjehu u domaćinstvu. Ako postupi drugačije, neće moći biti njegova supružnica u raju. Tamo će djevojačke djevojke čistog oka biti njegove supruge ". Jer Kur'an obećava bogobojazne muškarce, lijepe žene u Džennetu. Slijede njihovi opisi: "Eto! Oni [muškarci] koji su izvršavali svoju dužnost bit će na sigurnom mjestu među vrtovima i izvorima vode, odjeveni u svileni i svileni vez, okrenuti jedan prema drugome. Čak i tako (bit će). A mi ćemo ih vjenčati za [huris ] poštene sa širokim, divnim očima. "[96] "Djevojke sputavaju pogled, netaknute pred njima ni od jednog muškarca ili džina ... ljupke poput rubina, lijepe poput koralja" [97] "Sajam, oni lijepi [huris] ... S velikim tamnim očnim jabučicama, blizu u svojim paviljonima" [98] "Sigurno da bogobojaznost čeka mjesto sigurnosti, vrtova i vinograda, i djevojaka nabreklih grudi (Kawa'eb) [99], poput starosti, i čaše koja se prelijeva." [100] Iz ovoga se vidi da će bogoljublje biti 'vjenčano' za žene u raju. Te žene neće gledati nikoga drugog, osim svojih muževa. Bit će suzdržani u svojim paviljonima. Te će žene u raju biti poštene; ne poput tamnoputih Arabije. Njihova će ljepota biti savršena. Oči su im široke i velike, a grudi "Kawa'eb" - "oticanje i učvršćivanje, ne opuštanje." [101] Hadis nam takođe kaže- "U raju ... svaka bi osoba imala dvije žene (tako lijepe) da bi srž njihovih koljenica blistala ispod tijela i ne bi bilo nikoga bez žene u raju." [102] Još jedan hadis čini broj žena sedamdeset i dvije. Sedamdeset žena su posebno stvorene, a dvije su žene. [103] Njegova zemaljska supruga može biti uvrštena među njegove "hurije", ali u Džennetu će za njega biti dodatnih žena, čak i do sedamdeset dvije. Gornji opisi su doslovni, a odnosi između ljudi i njihovih "hurija" fizički su, a ne samo duhovni, kao što pokazuje sljedeći hadis koji je odabrao sastavljač Mishkat al-Masabih. "Časni Poslanik je rekao: 'Vjerniku će se dati takva i takva snaga u Džennetu za seksualni odnos. Upitano je: Allahov poslaniče! Može li to učiniti? Rekao je:" Dobit će mu snaga stotinu osoba . '"[104] (Ovaj hadis citiran je iz Tirmizija, a Tirmizi ga je klasifikovao kao Sahih - zvučan i besprijekoran. "[105] Ibn Kathir u svom komentaru naglašava doslovnu prirodu spolnog odnosa u Džennetu od strane drugog hadisa: "Poslanik je upitan: 'Da li imamo seks u raju?' Odgovorio je: "Da, onim koji moju dušu drži u ruci, i to će biti učinjeno dahman, dahman (to je snošaj s takvim naletima i uznemirenjem [106]). A kad završi, vratit će se čista i djevica opet. '"[107] U islamu je trajno uzimanje djevičanstva žena tradicionalno povezano s Džennetom. Poznati komentar El-Dželalajn vidi da je veselje spomenuto u kur'anskom ajetu "Stanovnici Dženneta danas su zauzeti svojim veseljem (lažnim imenom)" [108] "uključuje uzimanje djevičanstva žena u raju." [109] Veliki učenjak Gazali citira al-'Ouaza'ija, jednog od ranih učenjaka koji je komentirao gornji stih rekavši: "'Zauzet u svom veselju' znači zauzet uzimati djevičanstvo djevica." [110] A veliki komentator Ibn 'Abbas rekao je za gornji ajet: (fakehoun) znači uživati ​​uzimajući djevičanstvo djevica. "[111] Ne samo na zemlji, već i u raju, čovjek ima znatna seksualna uživanja. Može se oženiti s nekoliko žena na zemlji, pa čak i kad njegov zemaljski život završi, možda će se radovati što će imati lijepe žene u raju. Moći će imati do sedamdeset i dva "hurija"; dat će mu snagu stotinu muškaraca u seksu; moći će obavljati seks uz velika naguravanja i uznemiravanja, s druge strane, ženi se ništa ne obećava. Nema uvjerenja ni za jednog muškarca. Još jednom, muškarac ima sve prednosti i užitke, dok se žena mora neprestano koristiti u njegove svrhe. Njegovo je zadovoljstvo - njezino uznemirenje u ovom i onom svijetu. RAZLOG ZAŠTO Zašto muškarci u islamu imaju takve privilegije nad ženama? Sljedeći materijal, preuzet uglavnom iz suvremenog djela o islamskom pravu modernog učenjaka po imenu Gaziri, može objasniti razlog tome. ZNAČAJ UGOVORA O BRAKU "Zakonodavac je bračni ugovor osmislio tako da muž može uživati ​​spolni organ žene i ostatak njezina tijela u svrhu užitka. Kao takav suprug bračnim ugovorom posjeduje ovu isključivu pogodnost." [ 112] "Prihvaćeno razumijevanje u različitim školama pravne prakse je da je ono što je ugovoreno u braku u korist muškarca od žene, a ne upravo suprotno. Sljedbenici imama Malika proglasili su da je bračni ugovor ugovor o vlasništvu nad dobrobiti spolnog organa žene i ostatka njezina tijela. Sljedbenici imama Šafije rekli su: "Najprihvaćenije mišljenje je da je ono što je ugovoreno žena, to je korist koja proizlazi iz njenog spolnog organa." Drugi su rekli: "Ono što je ugovoreno su i muškarac i žena. Prema prvom mišljenju, supruga ne može zahtijevati seks od svog muža, jer je to njegovo pravo [a ne njezino], a prema drugom mišljenju može zahtijevati za spolni odnos s njim ". Sljedbenici imama Ebu Hanife rekli su: "Pravo na seksualni užitak pripada muškarcu, a ne ženi, pod tim se podrazumijeva da muškarac ima pravo prisiliti ženu da se seksualno zadovolji. Ona s druge strane to čini ne imati pravo prisiljavati ga na seksualni odnos s njom, osim jednom [u životu]. Ali s religiozne točke gledišta mora imati spolni odnos s njom kako bi je zaštitio od moralne korupcije. "[113] ZNAČAJ DOTA "Miraz (Mahr) je tehnički izraz koji označava novac koji se ženi mora dati u bračnom ugovoru u zamjenu za uživanje u njoj." [114] "Najdostojniji uvjet koji ispunjavate je onaj s kojim ste dobili pravo uživati ​​u (ženskim) privatnim dijelovima." [115] Enciklopedija islama komentirala je gornji hadis rekavši, "Prema tradiciji u Buhariju mahr je bitan uvjet za zakonitost braka 'Svaki brak bez mahra je ništav'." [116] Davanje miraza ključno je za osiguravanje čovjekovih seksualnih prava, pa "Tko daje dvije šake brašna ili urmi kako je miraz njegove žene učinio [njene] (privatne dijelove) zakonitim." [117] Hadis je zabilježio da par cipela [118] i željezni prsten [119] dani su u miraz. Jer "Najbolji miraz najlakše je platiti." [120] Poveznica miraza i seksualnog uživanja može se vidjeti i izvan braka: "Ako muškarac zabunom ima spolni odnos s oženjenom ženom, misleći da je ona njegova supruga, mora joj dati miraz jednak mirazu koji je dan ženi njene društvene vrijednosti. Taj miraz postaje vlasništvo supruge, a ne njezin suprug. "[121] Ovo značenje miraza kao garancije čovjekova seksualnog uživanja ukorijenjeno je u Kur'anu, kao što ćemo vidjeti iz sljedećih izjava nekih od najistaknutijih učenjaka: "(Takve supruge u kojima uživate, dajte im plaću proporcionalnu. P. 4:24) Uživanje [spomenuto u ovom kur'anskom ajetu] je seksualno zadovoljstvo. A plaće je miraz. A miraz se zvao nadnica jer je to nadnica za uživanje ... i to dokazuje da je nadnica razmjena ženskog spolnog organa (ili spolnog odnosa), jer se ono što se daje u zamjenu za uživanje naziva nadnicom. na ono što se ugovara u bračnom ugovoru. Je li to tijelo žene ili užitak koji proizlazi iz upotrebe ženskog spolnog organa? Ili oboje? Ono što je očito je "oboje", jer ugovor predviđa sve to. "[122] (Qurtubi) O ovom značaju miraza svjedoče i hadisi: "Muškarac se oženio ženom misleći da je djevica. Otkrivši da je trudna od preljuba, otišao je i prijavio to poslaniku. Poslanik je presudio da žena ima pravo na miraz. Odvojio je njih dvoje, zapovjedio je da žena bude bičevao i rekao muškarcu: 'Beba će biti tvoj rob [U islamu je nemoguće priznavanje i usvajanje vanbračne djece] [123]. Dakle, miraz se daje u zamjenu za seksualni odnos. "[124] (Ibn Kathir) „Miraz se daje u zamjenu za ženske spolne organe.“ [125] (Ibn Kathir) "Po analogiji miraz se daje u zamjenu za upotrebu ili dobrobit ženskog spolnog organa." [126] (Razi) "(Takve supruge u kojima uživate, dajte im plaće proporcionalne. P. 4:24) Postoje dva tumačenja u vezi s tim stihom. Prvo, koje je mišljenje većine učenjaka, u Njegovoj izreci (Zakon vam dozvoljava ... je da svoje bračno bogatstvo možete tražiti). Pod tim se podrazumijeva traženje žene bogatstvom putem braka. Drugo tumačenje je da ovaj stih govori o privremenom braku. "[127] (Razi) "Abu Bakr ar-Razi je rekao: 'Ovaj ajet [Q. 4:24] dokaz je da oslobađanje robinje ne može biti njezin miraz'. Jer ovaj ajet dokazuje da je ženski spolni organ nešto što ima novčanu vrijednost . "[128] "Malik je rekao: Miraz ne bi smio biti manji od četvrtine dinara ili tri dirhema. Neki od naših sljedbenika u opravdanje svog nalaza rekli su: Ovo najviše sliči na rezanje ruke jer je ženski spolni organ član tijela i šake član je čija amputacija postaje zakonita zbog krađe minimalne količine novca. A to je četvrtina dinara ili tri dirhama. Tako je Malik smatrao da je ženski spolni organ iste vrijednosti kao i ruka Abu 'Omer je rekao: "Abu Hanifa je prije njega došao do sličnog zaključka. Jer je miraz usporedio s rezom ruke. U njegovom sustavu ruka se ne može rezati, osim u dinaru ili dvanaest dirhema i prema njemu nema miraza ispod toga. "[129] (Qurtubi) "Allahova izreka (vaše bogatstvo možete tražiti u braku) To znači: vjenčanjem ili kupovinom. Tako je Allah Mudri bogatstvom učinio zakonitim ženski spolni organ. To zahtjeva davanje miraza u brak. Najviši je nezakonito upotrijebio ženskog spolnog organa, osim plaćanjem nečega zauzvrat. "[130] (Ibn al- 'Araby) "dajte im plaće proporcionalne. (Q. 4:24) Ovaj stih dokazuje da se miraz naziva" nadnicama ". Dokaz za to je da se miraz daje u zamjenu za dobrobit seksualnog uživanja. Jer korist je suprotno onome što se naziva "nadnicama". "[131] (Ibn al- 'Araby) "Naši učenjaci su rekli:" Uzvišeni Allah, miraz je učinio zamjenom. Tretirao je to kao i druge stvari koje zahtijevaju zamjenu. Zbog njegove izreke: "(Takve supruge u kojima uživate, dajte im plaće proporcionalne. P. 4:24) Pa je to nazvao plaćom. Izveo je to izvan zakona darova i zakona zamjene. Argument koji oba partnera uživaju jedni u drugima u braku i da je miraz dodatna naknada za ženu, nije tako. Ali muž je dužan platiti miraz, kako bi mogao posjedovati pravo vladavine nad ženom i stajati kao "gospodar svome robovu" u vezi zbog onoga što je dao kao zamjenu. Tako da njezina korist postaje njegova. Dakle, ne može postiti osim po njegovom dopuštenju. Ne može ići na hodočašće, osim po njegovom dopuštenju. Ne napušta kuća,osim po njegovu dopuštenju. I on će imati pravo na njezinu imovinu, osim ako joj do trećina ne pripada. Podrazumijeva se da će on imati pravo nad njezinim tijelom. "[132] (Ibn al-'Araby) Ibn al-'Araby je vidio da su muška seksualna prava plaćanjem miraza utemeljena u Kur'anu. Čak je išao tako daleko da je rekao da je plaćanje miraza osiguralo odnos gospodara i sluge između muža i žene. ČOVJEK IMA PRAVO PREPREČITI SVOJU ŽENU DA SE NJEGA DIJETE NJEGA NEGO IZ RANIJEG BRAKA Implikacije seksualnih prava osiguranih plaćanjem ovog miraza proširuju se na djecu iz prethodnog braka: "Muž ima pravo spriječiti svoju ženu da čuva i doji dijete, od svog prethodnog muža (ako je živjela u muževoj kući), jer će je to učiniti previše zauzetom da bi vodila brigu o mužu, a utjecat će na njezinu ljepotu i čistoću, sve su to prava samo muža. "[133] (Hanafites) ČOVJEK IMA PRAVO ODBITI SVAKODNEVNO ODRŽAVANJE ŽENE U islamu "brak ne stvara zajednicu imovine između muža i žene." [134] Stoga se supruga mora svakodnevno oslanjati na podršku svog supruga. Međutim, postoje brojni razlozi na kojima muž može odbiti uzdržavanje supruge, kao što slijedi: Hanafiti su rekli: 'Podrška žene (nafaqa) obavezna je za muškarca u zamjenu za to što je žena zatvorena u muškarčevoj kući i što je isključivo njegova. [135] "Hanafiti su rekli: 'Ne postoji podrška za ženu ako je - (1) Buntovna (Nashiz) to je žena koja izlazi izvan kuće muža bez njegovog dopuštenja i bez opravdanog razloga, ili se odbija predati se ako ona odbije spolni odnos s njim (iako je to nezakonito), to odbijanje nije razlog za zaustavljanje njezine potpore jer kvalificirani razlog za potporu postoji i to je zaključavanje u njegovoj kući. (2) Žena odmetnica. (3) Žena koja se pokorava muževu sinu ili njegovom ocu ili se ljubi sa požudom ili bilo čime što bi njezinu vezu sa mužem moglo zabraniti. (4) Žena čiji je bračni ugovor nesavršen i žena koja je zabunom imala spolni odnos s nekim, muškarac koji je mislio da mu je supruga. (5) Supruga koja je premlada za seks. ["Islamski zakon ne poznaje minimalnu dob za zakonski brak. [136]] (6) Žena koja je u zatvoru, čak i ako je nevina, ako on ne može imati pristup njoj (kao supruga). (7) Bolesna supruga koja se zbog teške bolesti nije preselila nakon ceremonije u kuću muža, jer se nije predala mužu. (8) Žena koju je drugi muškarac silovao. (9) Žena koja ide za hodočašće ... nema joj potpore jer nije zaključana. "[137] Sljedbenici imama Šafije su rekli: "Uvjeti održavanja muškarca za ženu su sljedeći: Prvo, ona mu se mora služiti nudeći mu se, kao što je recimo njemu: 'Predajem ti se' . Važno je da ga mora unaprijed obavijestiti da je spremna za njegov sastanak s njom i njegov ulaz na nju kako želi. Ako ga ne obavijesti da je spremna, nema pravo uzdržavanja, čak i ako ne odbije njegov zahtjev da se sastane s njom. Dakle, uzdržavanje je uvjetovano obavijesti žene suprugu da je spremna za njegov sastanak bilo kada on poželi i da ga mora iskoristiti kad god poželi. Pa ako ona radi danju, a on se ne može sastati s njom, uskraćivat će joj uzdržavanje. Drugo, ona mora biti sposobna za seksualni odnos. Ako je bila djevojčica koja se ne može nositi s odnosom, nema pravo na uzdržavanje. Treće, ona se ne smije pobuniti, odnosno nepokoriti se mužu, što može imati oblik sprečavanja da uživa u njoj odbijanjem njegovog dodira i njegovih poljubaca te odbijanjem spolnih odnosa. Ako mu uskrati bilo što od navedenog, njezino uzdržavanje bit će otkazano za taj dan, jer održavanje mora dospjeti iz dana u dan. ... i buntovnost jednog dana ukida njegovu opremu za cijelu sezonu. "[138] The followers of Imam Malik said: "The condition for the man's maintenance to the woman is that she should avail herself to the man for sexual intercourse, so that if he requested it from her she would not refuse. Otherwise she would have no right to the maintenance."[139] "Sljedbenici imama Ibn Hanbela rekli su: 'Supruga svakodnevno izdržava muža ako se supruga u potpunosti preda mužu ... jer se dnevno izdržavanje daje ženi u zamjenu za muževo seksualno uživanje, pa kada supruga se predaje svakodnevno uzdržavanje obvezno je sve dok je navršila devet godina ... pa ako je bila fizički dobro i predala se uživanju supruga, ali bez spolnih odnosa, nema pravo na svakodnevno uzdržavanje. Dakle, ako se žena odbije predati kako bi muž mogao imati spolni odnos s njom, odbija joj se svakodnevno održavanje, pa ako tada ima problem koji joj onemogućava seksualni odnos sa mužem, ali se nakon toga preda mužu,svakodnevno uzdržavanje ne daje joj se sve dok je bolesna, kao kazna za nju jer se odbila predati mužu kad je ozdravila. "[140] Iskreno se vjeruje da su gornje presude Allahova volja. Gaziri koji je sažeo mišljenja različitih škola islamskog prava, u uvodu svog djela, al-Fiqh, napisao je: "Moja je namjera bila izraditi za ljude knjigu koja će im objasniti njihove odgovornosti i privilegije u obitelji. ... kako bi ih muslimanske mase, prepoznajući svoje dužnosti, mogle savršeno obavljati kako bi udovoljile Svemogućem Bogu." [141] DUHOVNO STANJE ŽENA Hadis ovako opisuje dobru suprugu: "Čestiti supruga, ako je muž daje, posluša ga; ako je pogleda, ona mu ugađa; ako joj da zakletvu; ona je ispunjava, a ako je odsutan od nje, čuva sebe i njegovu imovinu . "[142] (Ibn Magah) "Najbolje žene su one koje imaju najljepša lica i najjeftiniji miraz." [143] "Dobra supruga je izvan ovog svijeta jer vam pomaže osloboditi se koncentracije na život koji dolazi. To čini obavljajući svoje kućne dužnosti (umjesto da ih muž mora obavljati) i seksualnim zadovoljenjem muža, štiteći ga tako od seksualnog iskušenja. "[144] Iako žene štite čovjekovu vječnu sudbinu, čuvajući ih od preljuba, same se smatraju vrlo opasnima za muškarce. Gazali je izvijestio o sljedećem hadisu: "Kad žena dođe, ona dolazi u obliku vraga." [145] I vjeruje se da će većina njih završiti u Paklu. "Poslanik je rekao: 'Nisam nakon sebe ostavio nikakvu nesreću [fitnu] štetniju za muškarce nego za žene." "[146] (Buhari, Dogovoreno) Dr. M. al-Buti obraća se Muslimanskim djevojkama rekavši: "Znajte da je ovo iskušenje koje pogađa muškarca zaslužno za vas." [147] Komentirajući Kur'an 3:13 (Ljubav prema pohotama ukrašena je pošteno prema ljudima - Žene, djeca, hrpe zlata i srebra, konji marke, stoka i obrada tla.) Dr. Buti je rekao: "Bog je ženu smatrao prvim požudama koje je stavio na put čovječanstvu ... Žena je tada apsolutno najveća nevolja u čovjekovu životu." [148] "Allahov poslanik je rekao Fatimi, svojoj kćeri: 'Šta je najbolje za ženu?' Ona je odgovorila: "Da ne vidi muškarca i da je muškarac ne vidi." Zadovoljan njezinim odgovorom zagrlio ju je i rekao: "Potomstvo nalik svom porijeklu." Pratitelji su blokirali prozore i rupe na zidovima svojih kuća, tako da žene ne gledaju muškarce. ... "Omar je rekao:" Ne oblačite žene (lijepo) i one će ostati u kući "jer neće izlaziti vani u odrpanoj odjeći. Također je rekao:" Naviknite svoje žene na riječ "Ne". "[149] Buhari je zabilježio sljedeći hadis: 'O žene! Dajte milostinju, kao što sam vidio da ste većinu stanovnika Paklene vatre bile vi (žene). "[150] I Muslim je zabilježio: "Među rajskim zatvorenicima žene bi činile manjinu." [151] Doktor Mohammad al-Buti, moderni pisac, vidi da je razlog zašto će većina žena završiti u paklu zato što ne uspijevaju u svom najvažnijem zadatku, što muškarce posrće. [152] Tako žene predstavljaju najveći kamen spoticanja muškog obožavanja i njihove vječne sudbine, kako navode sljedeći hadisi: "Da nije bilo žena, Boga bi se istinski, istinski štovalo." [153] "Nema nesreće koje se bojim na svojoj naciji više od žena i vina." [154] "Muškarci su stradali onog dana kad su poslušali žene." [155] ZAKLJUČAK Nije iznenađenje da se neke misleće žene iz islamskog porijekla pobune protiv takvih učenja. Jedna takva žena dr. Sa'dawi napisala je: "Institucija braka za muškarce je ostala vrlo različita od one za žene, a prava koja se daju muževima razlikovala su se od prava koja se daju suprugama. Zapravo vjerojatno nije točno koristiti izraz" prava žene "budući da žena pod islamskim sustavom braka nema nikakva ljudska prava, osim ako ne uzmemo u obzir da rob ima prava u okviru ropskog sustava. Brak je, što se tiče žena, jednako kao robovanje robovu ili robovi lanci kmetu . "[156] Ako je dr. Nawal Sa'dawi muslimanski pobunjenik i liberalni mislilac, čujmo to od velikog muslimanskog učenjaka i filozofa Ghazalija koji je iznio gornji stav prije nekih sedamsto godina, kada je sažeo situaciju na sljedeći način: "Najzadovoljnija i posljednja riječ po tom pitanju je da je brak oblik ropstva (riq). Žena je muški rob i njezina je dužnost stoga apsolutna poslušnost mužu u svemu što traži od njezine osobe. Kao što je i sam Mohammad rekao : 'Žena koja u trenutku smrti uživa puno odobrenje svog muža naći će svoje mjesto u raju'. "[157] Mnogi učenjaci su visoko pohvalili Ihy'a 'Ulum ed-Din u kojem je Ghazali dao ovu izjavu. Poznati imam Nawawi rekao je o tome "Ihy'a se približava tome što je kur'an." [158] Uvjerenje da je supruga robova muškarca dijele i veliki učenjaci poput Razi159 i Ibn al-'Araby kao što smo ranije vidjeli na osnovu plaćanja miraza. [160] Moderni pisci nisu tako izravni kao Ghazali kad priznaju da je žena rob muškarca. Ali priznaju žensku inferiornost u odnosu na muškarce. Suvremeni književnik rekao je: "Nelogično je i nepravedno na bilo kojem području izjednačavati ženu koja se brine za haljine, modu, frizure itd. I muškarca koji snosi odgovornost u ime žene i djece i koji za nju snosi nedaće i nedaće radi i zbog djece. "[161] Kasnije je dodao: "Žena je jednaka muškarcu u islamu pred zakonom ... ali žena nije jednaka muškarcu s obzirom na njezinu socijalnu vrijednost i svoja subjektivna prava, jer kako zapovijedanje i zapovijedanje, veliko i mali, upućeni i neuki, zdravi i ludi, nepravedni i pravedni, časni i beznačajni, sposobni i nesposobni, radni i lijeni, snažni i slabi moraju biti jednaki? mješavina između jednakosti pred zakonom i društvene vrijednosti čovjeka. "[162] Ako žena, prema gore navedenom, ima neodređenu nižu društvenu vrijednost, Gazali, koji se naziva 'stijenom islama' (huggat al-Islam), kvalificirao je što je ta niža društvena vrijednost i nazvao je pravim imenom: rob. Mohammad je međutim dao stvarnu vrijednost ženi u usporedbi s muškarcem kad je rekao: "Da sam nekome naredio sedždu prije bilo koga, naredio bih ženama da klanjaju prije svojih muževa ...". Ovo nije odnos gospodara i roba, već se približava odnosu stvoritelja i stvorenja! U ovom trenutku mora se naglasiti da svaki musliman ne slijedi gore navedena učenja. Sljedeća dva hadisa vrlo su poučna: "Prenosi Ibn 'Omer: Za vrijeme proroka izbjegavali smo ležerno i slobodno razgovarati sa svojim suprugama da se ne bi otkrilo neko božansko nadahnuće u vezi s nama. Ali kada je Poslanik umro, počeli smo lagano i slobodno razgovarati (s njima) . "[163] "Pripovijeda se 'Urva: Poslanik je tražio od Ebu Bekra' Aišinu ruku. Abu Bekr je rekao, 'ali ja sam tvoj brat." Poslanik je rekao: 'Ti si moj brat u Allahovoj vjeri i Njegovoj knjizi, ali ona (' Aiša) mi je dozvoljeno da se oženim. '"[164] (Mohammad je imao pedeset godina, a' Aiša šest ili sedam u to vrijeme, ali brak je svršen kad je napunila devet godina). Poanta je sljedeća: tamo gdje postoji snažno vjersko vodstvo, mase će se predati i slijediti učenja. Vodstvo je ono koje strastveno vjeruje i podučava te zahtijeva primjenu ovih učenja. Neki muslimanski vođe, čak i na Zapadu, pozivaju na prakticiranje ovih učenja. Na primjer, u Australiji je to sugerirao muslimanski učenjak "Poligamiju treba legalizirati, a silovanje u braku ukinuti ... Tvrdio je da žena ne bi trebala moći muža optužiti za silovanje." [165] Iako ne slijedi svaki musliman ova učenja, učenja postoje. Dakle, nominalni musliman koji sada ne slijedi ova učenja, može se vratiti i postati predan vjernik, koji bi ih tada ne samo promatrao već i druge pozivao da čine isto. Iranac u filmu "Ne bez moje kćeri" jednom je uvjeravao svoju kćerku da je Amerikanac poput pite od jabuka, no ipak bi se mogao vratiti kao strog musliman kao Homenije. Gornji materijal, prije svega, nije lično mišljenje nekih pojedinaca, ali predstavlja Allahovu volju izraženu u učenjima Kur'ana i Hadisa. Ono što Kur'an uči crno-bijelo, hadis uči u boji. Hadis citiran u ovoj knjižici u skladu je s duhom islama i učenjima Kur'ana. Da hadis nije bio takav, bio bi odbačen iz ruku, kao izmišljen, iz ranih stoljeća islama, a ne trinaest stoljeća kasnije. Suprotno tome, sastavili su ih najpobožniji muslimani svoga doba, citirani u majkama svih knjiga u islamskoj literaturi, koja izlazi iz godine u godinu, više od tisuću godina. U svjetlu Kur'ana navedeni hadis nije osuđen i odbačen.Kada se izloži drugačijem svjetlu, dovodi se u pitanje. Gornji citati nisu skup izoliranih, ekscentričnih ili neuobičajenih primjera, ali predstavljaju glavnu struju koherentnog konzistentnog gledišta u vezi s mjestom žena u islamu. Svoje komentare sveli smo na minimum, tako da čitatelj može donijeti vlastite zaključke, umjesto da naša interpretacija na njega pretjerano utječe. Možemo vidjeti da su Kur'an, zvučni hadis, komentatori Kur'ana, muslimanski učenjaci, drevni i moderni dosljedni u učenju superiornosti muškaraca nad ženama. Ipak postoje oni koji tvrde da su muškarci i žene jednakosti u islamu. Neki tvrde o jednakosti zbog stvarnog nepoznavanja gore navedenog materijala. Drugi pak tvrde da su jednakosti usprkos svom poznavanju gornjeg materijala, kao što je slučaj u filmu "Mohammad, Božji glasnik". Scenarij ovog filma pripremili su muslimanski učenjaci koji su vrlo dobro znali materijal koji je izašao na vidjelo u ovoj knjižici, i još mnogo toga. Ako mislite da je ovaj materijal nevjerojatan, provjerite reference sami jer je velik broj njih preveden na engleski jezik. A ako ste ovu knjižicu pročitali na brzinu, pročitajte je ponovno i donesite vlastite zaključke. Povezani članak: Muhammmad i Sauda bin Zam'ah Ostali jezici: Tražimo da kršćanske organizacije objave / distribuiraju gore navedeni članak na njemačkom, francuskom, ruskom, mandarinskom itd. Ako ste zainteresirani, kontaktirajte P. Newtona putem e-pošte, navodeći sve detalje o vašoj organizaciji i razloge za vaš interes . Dopisivanje: Gospodin Newton i gospodin Rafiqul-Haqq također vas pozivaju da im pošaljete sve zahtjeve, daljnja pitanja, pojašnjenja, nesuglasice ... slanjem e-pošte . Daljnje knjige M. Rafiqul-Haqqa i P. Newtona Literatura: 1. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, knjiga 1, Uvod: Kur'an i hadis, str.3. 2. Itqan fi 'Ulum al-Qur'an, svezak II, str.182. 3. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, knjiga 1, važnost Kur'ana i Hadisa, str.2,3. 4. Sahih Muslim, Uvod u prijevod na engleski, P. ii. 5. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, knjiga 1, važnost Kur'ana i Hadisa, str. 5, Citirano od Malabudda Minhu, str . 8 6. Ibid., Važnost Kur'ana i Hadisa, str.2,3. 7. Kur'an, 2: 228 8. Ibn-Kathir, komentirajući Q. 4:34. 9. Razi komentira Q. 4:11. 10. Ibid. 11. Razi komentira Q. 4:34. 12. Tuffaha, Ahmad Zaky, Al-Mar'ah wal- Islam, Dar al-Kitab al-Lubnani, Beirut, prvo izdanje, 1985., str.36. 13. Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. 1, Uvod, str. xiv. 14. Isto, 1 hadis br. 301. Vidi također sv. 3, hadis br. 826. 15. At-Tafsir al-Kabir, Razi, komentirajući Q. 30:21. 16. Al-Islam wa-l-Mar'ah al-Mu'aserah, Al-Bahi al-Khuli, Dar al-Qalam, Quwait, 1984., str. 241. 17. Isto. 18. Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. 1 hadis br. 28. 19. Kur'an, 2: 282. 20. Doba, život iza vela islama, 3/3/1992, str.11. Ova dama ima umjetničku diplomu i postdiplomsku diplomu iz obrazovanja. 21. El-Musanaf od Ebu Bekra Ahmada Ibn 'Abd Allaha Ibn Mousa Al-Kanadija koji je živio 557H., Sv. 1 Dio 2, str. 263. Vidi također Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 52. 22. Kanz-el-'Ummal, sv. 21, Hadis br. 919. 23. Tuffaha, Ahmad Zaky, Al-Mar'ah wal-Islam, Dar al-Kitab al-Lubnani, Beirut, prvo izdanje, 1985., str. 180. 24. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 34. 25. Svjetski rječnik knjiga. 26. Kanz-el-'Ummal, sv. 22, Hadith br. 858. Vidi također Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 65. 27. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 65. Izvijestio Tirmizi kao istinitog i dobrog Ahaditha. 28. Isto, str. 65. 29. dr. Mohammad Sa'id Ramadan al-Buti, Ela kul Fataten Tu'min be-Allah, Mu'asasat ar_Risalah, Beirut, 1987., Osmo izdanje, str. 41,42. 30. Isto, str. 43. 31. Na istom mjestu, str. 47,48. 32. Na istom mjestu, str. 98. 33. Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. VII hadis br. 113. 34. Isto, hadis br. 114. 35. Ihy'a 'Uloum ed-Din Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Bejrut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str . 51. 36. Autoritet tog hadisa klasificiran je kao Sahih. Citiraju ga Ahmad i al-Nisa'i 37. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 51. 37a. Al-Ghazali, Nasihat al-Muluk , citirano u: Essid, Yassine, Kritika podrijetla islamske ekonomske misli , EJ Brill, Leiden, New York, Koln, 1995, str. 205. 38. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, knjiga I, odjeljak 'Dužnosti muža i žene', hadis br. 61. 39. Isto, hadis br. 54 (dogovoreno). Vidi također Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. VII, Hadis br. 121. 40. dr. Mohammad Sa'id Ramadan al-Buti, Ela kul Fataten Tu'min be-Allah, Mu'asasat ar_Risalah, Beirut, 1987., Osmo izdanje, str. 55. 41. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al- 'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 7. 42. Kur'an, 26: 166, prijevod Maulvi Mohammad 'Ali. 43. Qortobi, komentirajući Q. 30:21. 44. Suyuti, komentirajući pitanje 4:34, vidi također Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, Knjiga I, Hadis br. Ii, 74. 45. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, Knjiga I, odjeljak 'Dužnosti supruga i supruga ', Hadith br. ii, 60. 46. ​​Suyuti, komentirajući Q. 4:34 i Kanz-el-'Ummal, sv. 22, hadis br. 868. 47. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski, odjeljak 'Dužnosti muža i žene', hadis br. 70. Izvještavaju Abu Dawood, Ahmad, Tirmizi, Ibn Magah i Ibn Haban. 48. Tuffaha, Ahmad Zaky, Al-Mar'ah wal- Islam, Dar al-Kitab al-Lubnani, Beirut, prvo izdanje, 1985., str. 176. U El-Musanafu ga navodi i Abu Bakr Ahmad Ibn 'Abd Allah Ibn Mousa Al-Kanadi koji je živio 557H., Sv. 1 dio 2, str. 255. 49. Suyuti, komentirajući pitanje 4:34. 50. Sunan Ibn Magah, Kitab al-Nikah, Hadith br. 1850. 51. Vidi Razi i Qortobi kako komentiraju Q. 30:21. 52. Rječnik kur'anskih pojmova i pojmova, Mustansir Mir, izdavaštvo Garland inc. New York i London, 1987., str. 235. 53. Vidjeti na primjer Q. 2: 231, 232, 233. 54. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, knjiga 1, odjeljak "Dužnosti muža i žene", hadis br. 68. 55. Kur'an , 4:34. (Arberryin prijevod). 56. Časni Kur'an, Jusuf Ali 's Prijevod. 57. Razi, At-tefsir al-Kabir, na Q. 4:34. 58. Mishkat al-Masabih, prijevod na engleski jezik, knjiga 1, odjeljak "Dužnosti muža i žene", Hadis br. 50. 59. Isto, Hadis br.76. 60. Ibid., Fusnota br. 138. 61. Ibid., Fusnota br. 140. 62. Ibn Kathir, komentirajući Q. 4:34, ovaj Hadis izvještavaju i Abu Dawood i al-Nisa'i i Ibn Magah. 63. Guardian Weekly, 23.12.1990., Istaknuto nasilje nad ženama, str. 13. 64. Sayid Qotb, Fi Zilal al-Qur'an, komentirajući Kur'an 4:34. 65. Australska minaret, objavila Australska federacija islamskih vijeća, studeni 1980, str.10. 66. Sayid Qotb, Fi Zilal al-Qur'an, komentirajući Kur'an 4:34. 67. Al-Bahi al-Khuli, Al-Islam wa-l-Mar'ah al-Mu'aserah, Dar al-Qalam, Kuvajt, 1984., str. 105. 68. Kur'an 4: 128. (Arberryin prijevod). 69. Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. 7, Hadis br. 134. 70. Isto, hadis br. 130 i 131 71. Ihy'a 'Uloum ed-Din Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Bejrut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. . 52. 71a. UVOD U ZNANOST HADISA, Al-Quran Society London, Autor: Dr. Suhaib Hasan, http://www.islamworld.net/hadith.html 71b. Npr. 410 u "500 Ahadith", http://wings.buffalo.edu/sa/muslim/isl/hadith1.html 71c. kako se citira u "Obiteljskim vrijednostima u islamu", http://www.pakistanlink.com/religion/religion-8-23-96.html 71d. Sahih Buhari, englesko-arapski, knjiga VII, Kitab an-Nikah, hadis br. 130. 71e. Ihya '' Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, str. 50-51. 72. Kur'an 4: 3. 73. Kur'an 4: 129. (Dawoodov prijevod). 74. Tuffaha, Ahmad Zaky, Al-Mar'ah wal-Islam, Dar al-Kitab al-Lubnani, Beirut, prvo izdanje, 1985., str. 58. Vidi također Razi i al-Jalalayn o gornjim ajetima. I Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 54. I Ibn al-'Arabi, Ahkam al-Qur'an, sv. 1, str.504. 75. Razi, At-tafsir al-kabir, komentirajući pitanje 4: 129. 76. Ibid., Komentiranje pitanja Q. 4: 3. 77. Ibid., Komentiranje pitanja Q. 4: 3. 78. Isto, komentiranje pitanja Q. 4: 3. 79. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str.34. 80. Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh 'ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al-'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 89. 81. Isto. 82. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str. 33. 83. Isto. 84. Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. 7, hadis br. 142. I sv. 1, hadis br.268. 85. Mohammad Ibn Saad, al-Tabakat al-Kobra, Dar al-Tahrir, Kairo, 1970, svezak 8, str. 139. 86. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak II, Kitab Adab al-Nikah, str.27. 87. Isto, str.34. 88. Razi, At-tefsir al-kabir, komentirajući Q.4: 3. 89. Qortobi, komentirajući Q. 4: 3. 90. Mishkat al-Masabih, knjiga II, razvod, hadis br. 137. 91. Sahih Bukhari, prijevod na engleski M. Muhsin Khan, sv. VII, str. 6 i 7, vidi hadis br. 10. 92. Mishkat al-Masabih, knjiga 1, dužnosti roditelja, hadis br. 15 93. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al -Arba'a, Dar al-Kutub al- 'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 522. 94. Na istom mjestu, str. 523. 95. Mishkat al-Masabih, Knjiga 1, dužnosti muža i žene, Hadis br.62 96 Kur'an 44: 51-54 (Pickthall-ov prijevod). 97. Kur'an, 55: 56-58 (Arberryjev prijevod). 98. Kur'an, 55:72 (prijevod Rodwells). 99. Pickthall u svom prijevodu Kur'ana izostavlja ovaj opis zajedno, iako se nalazi u prijevodima Dawooda, Rodwella i Arberrya. 100. Kur'an, 78:33 (Arberryjev prijevod). 101. Ibn Kathir, komentirajući pitanje 78:33. 102. Sahih Muslim, prijevod na engleski, hadis br. 6793, vidi također 6794, 6795 i 6797. 103. Ibn-Kathir komentirajući pitanje 56: 35-37. 104. Mishkat al-Masabih, englesko-arapski prijevod, knjiga IV, poglavlje XLII, Raj i pakao, Hadis br.24. 105. Sunan at-Tirmizi, kitab sifat al-Ganah, hadis br. 2536. 106. Ibn-Kathir, sv. 8, stranica 11, komentar na pitanje 56: 35-37, objavio Dar Ash-sha'b, urednička fusnota izdavača koja objašnjava značenje "dahmana". 107. Ibid., Komentiranje Q. 56: 35-37. 108. Kur'an 36:55. 109. Tafsir al-Jalalayn na Q. 36:55. 110. Ihy'a 'Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, svezak IV, str. 575. 111. Ibn 'Abbas, Tanweer al-Miqbas, komentirajući Q. 36:55. 112. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al- 'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 7. 113. Na istom mjestu, str. 9. 114. 'Na istom mjestu, str. 8. 115. Sahih Bukhari, prijevod na engleski M. Muhsin Khan, sv. VII, hadis br. 81. Vidi također Mishkat al-Masabih, knjiga II, u odjeljku dower, hadis br. 53. 116. Enciklopedija islama, pod "Mahr". 117. Mishkat al-Masabih, knjiga II, u odjeljku dower, hadis br. 57.,izvijestio Abu Daud također izvijestio Ahmad. 118. Isto, Hadis br. 58., izvještava Tirmizi 119. Sahih Bukhari, prijevod na engleski M. Muhsin Khan, sv. VII, Hadis br. 80. 120. Al-Islam wa-l-Mar'ah al-Mu'aserah, Al- Bahi al-Khuli, Dar al-Qalam, Kuvajt, 1984., str. 57, izvješteno u Musnadu Ahmadu. 121. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al- 'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 8. 122. Qurtubi. 123. Enciklopedija islama, pod 'Nikah'. 124. Ibn Kathir, komentirajući pitanje Q. 4:24. 125. Isto. 126. Razi, komentirajući Q. 4:25. 127. Isto, komentiranje pitanja Q. 4:24. 128. Isto. 129. Qurtubi, komentirajući pitanje Q. 4:24. 130. Abu Bakr Mohammad Ibn 'Abd Allah poznat kao Ibn al-'Araby, Ahkam al-Qur'an, 1. dio, str.387. 131. Isto, str.401. 132. Isto, str.317. 133. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al-'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 488. 134. Enciklopedija islama, pod 'Nikah'. 135. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al-'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 495. 136. Enciklopedija islama, pod 'Nikah' 137. 'Abd ar-Rahman al-Gaziri, al-Fiqh' ala al-Mazahib al-Arba'a, Dar al-Kutub al-'Elmeyah, 1990, sv. 4, str. 495-497. 138. Na istom mjestu, str. 498. 139. Na istom mjestu, str. 497-498. 140. Na istom mjestu, str. 497-499. 141.Na istom mjestu, str. 5. 142. Mishkat al-Masabih, knjiga 1, dužnost prema djeci Hadis br. 43. 143. Ihya '' Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, sv. II, Kitab Adab al-Nikah, str. 45. 144. Na istom mjestu, str. 35. 145. Isto, str.33. Također citirano u Sahih Muslim, prijevod na engleski, Hadith br. 3240. 146. Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. vii, Hadis br. 33. 147. dr. Mohammad Sa'id Ramadan al-Buti, Ela kul Fataten Tu'min be-Allah, Mu'asasat ar_Risalah, Beirut, 1987., Osmo izdanje, str. 19. 148. Na istom mjestu, str. 16. 149. Ihya '' Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, sv. II, Kitab Adab al-Nikah, str. 53. 150..Sahih Bukhari, arapsko-engleski prijevod, sv. 1, odjeljak "Žena s menstruacijom ne bi trebala postiti", hadis br. 301. 151. Sahih Muslim, prijevod na engleski, Kitab Al-Riqaq, poglavlje MCXL hadis br. 6600. 152. dr. Mohammad Sa'id Ramadan al-Buti, Ela kul Fataten Tu'min be-Allah, Mu'asasat ar_Risalah, Beirut, 1987, Osmo izdanje, str. 21. 153. Kanz-el-'Ummal, sv. 21, Hadith No. 825. 154. Ibid., Hadith No. 829. 155. Ibid., Hadith No. 831. 156. Nawal El Sa'dawi, Skriveno lice Eve, Zed Press, London, 1980., str. 139, 140. 157. Ihya '' Uloum ed-Din od Gazalija, Dar al-Kotob al-'Elmeyah, Beirut, sv. II, Kitab Adab al-Nikah, str. 64 158. Na istom mjestu, svezak V, str. 6. 159. Razi, komentirajući Kur'an 33:51. 160. Ibn al-'Arabi, Ahkam al-Qur'an, prvi dio, str. 63. 161. Tuffaha, Ahmad Zaky, Al-Mar'ah wal-Islam, prvo izdanje, Dar al-Kitab al-Lubnani, Beirut, 1985., str. 33. 162. Isto, str.37. 163. Sahih Bukhari, prijevod na engleski M. Muhsin Khan, sv. VII, Hadith No. 115. 164. Ibid., Hadith No. 18 165. The Sun-Herald, australski novinski list, 28. travnja 1991., str. 21. Autorska prava 1996. M. Rafiqul-Haqq i P. Newton. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne može se reproducirati u bilo kojem obliku, tiskanom ili elektroničkom, bez pismenog odobrenja, osim kratkih citata u knjigama, kritičnim člancima i kritikama. Knjige i članci P. Newtona, odgovor na početnu stranicu islama

Sura 23:84-89 mekanski mnogobošci 38. Jesu li mekanski mnogobošci vjerovali da je Allah vrhovno biće, ili su ga smatrali samo jednim od mnogih bogova? Kur'an tvrdi da su pogani Muhamedovog vremena vjerovali da je Allah bio stvoritelj i vlasnik nebesa i zemlje: Sura 23:84-89 „Upitaj: "Čija je Zemlja i sve ono što je na njoj, znate li?" "Allahova!" - odgovoriće, a ti reci: "Pa zašto onda ne dođete sebi?" Upitaj: "Ko je Gospodar sedam nebesa i ko je Gospodar svemira veličanstvenog?" "Allah!" - odgovoriće, a ti reci: "Pa zašto se onda ne bojite?" Upitaj: "U čijoj je ruci vlast nad svim, i ko uzima u zaštitu, i od koga niko ne može zaštićen biti, znate li?" "Od Allaha!" - odgovoriće, a ti reci: "Pa zašto onda dopuštate da budete zavedeni?" Sura 29:61-63 „A da ih upitaš: "Ko je nebesa i Zemlju stvorio i ko je Sunce i Mjesec potčinio?" - sigurno bi rekli: "Allah!" Pa kuda se onda odmeću? Allah u izobilju daje hranu onome kome hoće od robova Svojih, a nekome i uskraćuje; - Allah, zaista, zna sve. A ako ih upitaš: "Ko s neba kišu spušta i njome mrtvu zemlju oživljava?" - sigurno će reći: "Allah!" - a ti reci: "Hvala Allahu!" - ali većina njih ne shvaća.“ Sura 31:25 „A da ih upitaš: "Ko je stvorio nebesa i Zemlju?" - sigurno bi rekli: "Allah!" - a ti reci: "Hvaljen neka je Allah!" - samo što većina njih ne zna.“ Kur'an kaže da je problem pogana bio taj što su pridruživali Allahu druga božanstva: Sura 6:136 „Oni određuju za Allaha dio ljetine i dio stoke, koju je On stvorio, pa govore: "Ovo je za Allaha" - tvrde oni - " a ovo za božanstva naša!" Međutim, ono što je namijenjeno božanstvima njihovim ne stiže Allahu, dok ono što je određeno za Allaha stiže božanstvima njihovim. Kako ružno oni sude!“ Kur'an dalje izjavljuje da je razlog zašto su oni štovali te druge bogove bio da se što više približe Allahu: Sura 39:3 „Iskreno ispovijedanje vjere dug je Allahu! A onima koji pored Njega uzimaju zaštitnike: "Mi im se klanjamo samo zato da bi nas što više Allahu približili" - Allah će njima, zaista, presuditi o onome u čemu su se oni razilazili. Allah nikako neće ukazati na Pravi put onome ko je lažljivac i nevjernik.“ Nema referenci koje bi indicirale da nevjernici nisu vidjeli Allaha kao njihovog vrhunskog boga, nego su vjerovali da je on samo jedan od mnogih božanstava. Na primjer, Kur'an tvrdi da Muhamedovi antagonisti nisu obožavali njegovog boga Allaha: Sura 109:1-6 „Reci: "O vi nevjernici, ja se neću klanjati onima kojima se vi klanjate, a ni vi se nećete klanjati Onome kome se ja klanjam; ja se nisam klanjao onima kojima ste se vi klanjali, a i vi se niste klanjali Onome kome se ja klanjam, vama - vaša vjera, a meni - moja!” Muhamed je čak upozoren da ne vrijeđa njihove bogove da i oni ne bi vrijeđali njegovo božanstvo: Sura 6:108 „Ne grdite one kojima se oni, pored Allaha, klanjaju, da ne bi i oni nepravedno i ne misleći šta govore Allaha grdili. - Kao i ovima, tako smo svakom narodu lijepim postupke njihove predstavljali. Oni će se, na kraju, Gospodaru svome vratiti, pa će ih On o onom što su radili obavijestiti.“ Tekst iznad nema smisla ako je Kur'an točan u vezi toga da pogani nisu obožavali Allaha kao vrhovno božanstvo. Ipak, zašto bi oni vrijeđali vrhovnog boga njihovog panteona i kako bi oni mogli biti optuženi da ne služe Allaha, ako su zapravo vjerovali da je on bio stvoritelj svega i da oni obožavaju druge bogove samo da bi mu se približili? Ti stihovi imaju smisla samo ako pogani nisu obožavali Allaha ili ga nisu vidjeli kao Vrhovno Biće, nego su vjerovali da je on samo jedan od mnogih drugih bogova rivala. Sljedeća naracija daje dodatan dokaz da su pogani vidjeli Allaha kao samo jednog među mnogim drugim bogovima: Sahih al-Buhari, vol. 4, knjiga 52, br. 276. – Abu Sufijan reče: „Naša pobjeda danas je balansiranje tvojoj pobjedi u Badru, a u ratu je pobjeda uvijek neriješena i zaraćene strane se uvijek mijenjaju u redu, i pronaći ćeš neke od svojih ljudi unakažene, ali nisam naredio svojim ljudima da to čine, ali ne žalim za tim što su učinili“ – Nakon toga je počeo radosno recitirati: „O Hubale, budi visoko!“ – Na to je prorok rekao kompanjonima: „Zašto mu ne odgovorite na to?“ Oni su rekli: „O vjerovjesniče Allahov, što da kažemo?“ On reče: „Recite, Allah je veći i moćniji!“ Zatim je Abu Sufijan rekao: „Mi imamo Al-Uzzu (idola), a ti nemaš Uzzu!“ Prorok reče kompanjonima: „Zašto mu ne odgovorite?“ Oni su rekli: „O vjerovjesniče Allahov, što da mu kažemo?“ On je rekao: „Recite im: Allah je naš pomagač, a vi nemate pomagača.“ Ta tradicija daje još problema muslimanskom gledištu da su pogani vjerovali da je Allah bio nadmoćniji od ostalih bogova. Abu Sufijanov komentar pretpostavlja da je Allah bio jedan od mnogo božanstava – ili je bio strani bog kojega su drugi bogovi mogli pobijediti. Ipak, Abu Sufijan je pobjedu nad Muhamedom pripisao svojem bogu Hubalu i božici Uzzi, što znači da barem u njegovom umu su ti bogovi bili jednaki, ako ne i veći od Allaha. Abu Sufijan je izgleda osjećao da Allah može biti izazvan i pobijeđen. Zar ovo ne podržava činjenicu da pogani nisu vidjeli Allaha kao njihovo vrhovno božanstvo? Sa tim u perspektivi, zanimljivo je čitati zabavne komentare nekih muslimanskih polemista: „Teško je vidjeti u čemu je problem u toj tradiciji za muslimane? Zapravo, ta tradicija jasno pobija tvrdnje misionara da su Allah i Hubal jedno te isto biće. Nadalje, Abu Sufijan, vođa Quraisha je postao musliman u 8. godini nakon Hidžre, samo par dana prije oslobođenja Meke, nakon osobnog sastanka sa prorokom. Progutao je svoj ponos i priznao da: 'Mislio sam da u slučaju da postoji drugi Bog pored Boga, on bi mi pomogao.' Drugim riječima, Hubal i Al-Uzza koje je Abu Sufijan držao za svoje bogove nisu mu pomogli da porazi muslimane. Zato je prihvatio Allaha kao jedinog vrhovnog Boga osim kojeg nema drugih bogova. Nadalje, on je sam bio uključen u razbijanje idola od Al-Lat, jedne od takozvanih kćeri Allaha. (Saifullah & Abdullah David). Postoji više problema u tim navodima iznad. Prvo, pisac je zabunio pitanje o činjenici sa pitanjem o nevažnoj stvari, jer Sufijanovo obraćenje je nevažno pitanju da li je on vjerovao da su Hubal i Uzza mogli pobijditi Allaha u borbi. To nas vodi drugom problemu sa autorovom tvrdnjom. Nema ništa što je Abu Sufijan izjavio što poriče da su pogani vjerovali da su drugi bogovi jednaki ili rivalitetni Allahu. U stvari, izjava koju je dao da podupre svoju tvrdnju – zapravo podupire tvrdnju da nisu smatrali Allaha ništa većim od drugih bogova, uopće. Abu Sufijanov zaključak da je Allah jedini bog zbog toga što mu njegovi bogovi nisu pomogli – pretpostavlja da je prije vjerovao da su ti idoli jednaki Allahu, i da su mogli pomoći poganima protiv Allaha i muslimana. Primijetite kako to izgleda: - Abu Sufijan vjeruje da mu njegov bog može pomoći provi muslimana i njihovog boga Allaha. - Muslimani su porazili i nadjačali Abu Sufijana, što je dovelo do toga da on zaključuje da njegovi bogovi ne postoje. - To, s toga, pokazuje da dokle god je Abu Sufijan vjerovao da su njegovi bogovi postojali, nije osjećao da je Allah veći od njih, nego je mislio da ta druga božanstva mogu poraziti Allaha i njegove sljedbenike. Napokon, autori su uspjeli donijeti na svjetlo dana još jednu dodatnu kontradikciju u islamskom korpusu. Prema onom što su citirali, Abu Sufijan je došao do zaključka da bogovi koje su štovali mekani, kao što su bile kćeri Allahove koje su uključivale božicu Al-Uzzu – ne postoje. A prema drugim naracijama, Muhamed je vjerovao da one postoje, i čak je poslao svoje sljedbenike da ubiju Al-Uzzu: Prema ibn Humayd – Salamah – ibn Ishaq, koji je rekao: „Poslanik Božji je poslao Kalida b. al-Walida da se obračuna sa Al-Uzzom, koja je bila u Nakhlahu. Ona je bila u hramu u kojem su je obožavali plemena Quraishi, Kinana, i all Mudar. Njezini čuvari su bili Banu Šajban, divizija od Banu Sulajm, saveznici od Banu Hašim. Kada je čuvar hrama čuo da dolazi Kalid da se obračuna sa Al-Uzzom, uzeo ju je pod mač i popeo se na planinu blizu koje je Al-Uzza bila locirana. Kada se popeo, rekao je: 'O Uzza, napadni napadom koji ne udara na vitalna mjesta Kalida! Odbaci svoj veo. O Uzza, ako danas ne ubiješ Kalida, neka ti kazna bude blaga, ili postani kršćanka!' Nakon što je stigao do Al-Uzze, Kalid ju je uništio i vratio se poslaniku Božjem. - Izvor – Al Tabarijeva povijest: 'Pobjeda islama' vol. 8, stranica 187-188. Kako je Abu Sufijan mogao poreći postojanje tih bogova kad je njegov vlastiti prorok vjerovao da ti bogovi postoje? U zaključku, očigledno je iz svega ovoga da su i Kur'an i islamske tradicije u zabuni u vezi toga da li su pogani obožavali Allaha ili nisu. Neki citati kažu da jesu obožavali Allaha i da su vjerovali da je on vrhovni stvoritelj svega, a određeni citati kažu da mu nisu služili niti su vjerovali da je vrhovni bog. Prije da su mislili da je Allah strani bog, ili jedan među mnogim drugim jednakim bogovima.

Allah: "Iznad svih smišljača" ili "najboljeg spletkara"? (Sura 3:54) ​ ​ ​ ​ ​ "Iznad svih shemera" ili "najboljeg shemera"? Sura Im¿½l 'Imran (3:54) Neki prijevodi Kur'ana na engleski jezik jednostavno su nevjerojatni. Ponekad su toliko udaljeni od stvarnog značenja Kur'ana da zapravo govore upravo suprotno od arapskog izvornika. U ovom kratkom članku želim ukazati na pogrešan prijevod jednog posebno zabrinjavajućeg stiha. Sljedeća transliteracija i svi ovdje navedeni prijevodi preuzeti su s ove muslimanske web stranice . Prolaz u S. 3: 52-55 važan za rasprave između kršćana i muslimana, jer to čini tvrdnje o životu i smrti Isusa, odnosno da on nije ni umrijeti kao izvještajima Biblije. Drugim riječima, to je odlomak koji je dio Kur'anovog poricanja Isusova raspeća. Kur'an tvrdi da je ono što se na kraju dogodilo bila shema ili obmana koju je Bog smislio. To ima ogromne moralne i teološke implikacije. Prije nego što se dotaknem nekih od ovih implikacija, želim istaknuti kako se različiti muslimanski prijevodi bave ovim određenim odlomkom. Navedimo prvo transliteraciju i doslovni prijevod S. 3:54. Wa makaroo wa makara Allahu waAllahu khayru almakireen a I oni su varali / varali i Bog je varao / varao , a Bog (je) najbolji (od) varalica / varalica . Imajte na umu da gornji prijevod daje musliman! Nema sumnje da makr znači obmanu, spletke, ali gledajući većinu muslimanskih prijevoda, vidimo da je to značenje potpuno izgubljeno: PickthallJusuf AliShakirMaulana M. AliMalik I oni (nevjernici) su smišljali, a Allah je smišljao (protiv njih): A Allah je najbolji kovač.I (nevjernici) su smišljali i planirali , i Allah je previše planirao , a najbolji od planera je Allah.I oni su planirali i Allah (također) je planirao, a Allah je najbolji od planera.I (Židovi) su planirali i Allah (također) je planirao. A Allah je najbolji od planera.Nevjernici među Izraelovom djecom kovali su planove protiv Isusa, a Allah je također smislio plan da ga odgoji, a Allah je najbolji u planiranju . Al-Hilali & KhanSarwarSlobodni umoviQXPMuhammad Asad I oni (nevjernici) su kovali zavjeru [da ubiju Iesu (Isusa)], a Allah je također planirao . A Allah je najbolji od planera .Nevjernici su kovali planove i Bog je planirao , ali Bog je puno bolji planer;I oni su smišljali i Bog je smišljao, ali Bog je najbolji spletkar.Protivnici su napravili neke planove, ali i Allah. A Allah je krepost planera. (Planirali su da uhapse i razapeju Isusa, ali Allah ga je uvjeravao).A nevjernici su smišljali [protiv Isusa]; ali Bog je njihovo spletkarstvo uništio na ništa: jer Bog je iznad svih smišljača. Prvo zapažanje: Mnogi prevoditelji muslimani različito čine glagol zasnovan na korijenu mkr (makaroo, makara) kada se koristi za nevjernike, nego kada se koristi za Allaha, unatoč činjenici da je to u oba slučaja ista riječ, tj. koristite "zacrtano" nasuprot "planirano" (Al-Hilali & Khan), ili "zacrtano i planirano" nasuprot "planirano" (Yusuf Ali), itd. - pogledajte riječi istaknute podebljanim slovima. Daljnja zapažanja bit će predstavljena u nastavku. O značenju i implikacijama S. 3:54 i drugim sličnim stihovima detaljnije se govori u ovim člancima: Bog varljiv, nesposobni Mesija Allah: Istinit ili varalica? Allah ï ¿½ Najveći varalica svih njih koje bi čitatelj možda želio proučiti kako bi prepoznao koliko je većina muslimanskih prijevoda ovog ajeta obmanjujuća i varljiva. Moglo bi se doći do zaključka da ovdje gledamo muslimanske učenjake i prevoditelje koji pokušavaju prikriti Allahovu varljivost, tj. Oni žele obmanuti muslimane i nemuslimane o prilično problematičnom Allahovom svojstvu. Prijevodi Pickthalla i "Free Minds" jedini su razumno točni; svi ostali pokušavaju ostaviti dobar dojam prilično loše riječi. Budući da je obmana i spletkarenje porok, a ne vrlina, poprilično je šokantno vidjeti kako QXP daje izraz "najbolji od varalica / varalica" ( khayru almakireen ) kao " Vrlina planera", čak i ako je možda imao na umu "virtuoznost" u smislu vrhunske sposobnosti, a ne vrlina u smislu visokog morala. Međutim, Muhammad Asad je taj koji donosi najgori prijevod ovog ajeta. Arapski je vrlo jasan. Nevjernici su smišljali (koristeći obmanu) i Allah je smišljao (koristeći obmanu). Izgradnja je apsolutno paralelna. Asad pokušava odvojiti Allaha od riječi "spletkarenje", trudi se da izgleda kao da Allahovo djelovanje nije paralelno, već suprotno djelovanju nevjernika. Glagol nije donijet u Allahovom slučaju. Allah navodno "završava spletke", umjesto da sam sebe kova. Ovo je očigledna korupcija jednostavnog značenja teksta. Zapravo, za posljednju frazu ("najbolji od shemera"), Asad koristi "jer je Bog iznad svih shemera", ali što taj izraz prenosi na engleskom? Što rječnik kaže da "biti iznad" znači? 13. ne podliježe niti podliježe; nesposoban za (neku nepoželjnu radnju, misao itd.): iznad sumnje; biti iznad lošeg ponašanja . 14. odveć finog karaktera za: On je iznad takvih trikova . (Izvor: dictionary.com ; naglasak moj) Uz ove informacije o značenju engleskog izraza "biti iznad" (tj. Biti viši moral nego koristiti ...), prepoznajemo da Asadova renderija okreće značenje stiha na glavu. Pokušava učiniti da Allah izgleda poput boga Biblije koji je potpuno čist, ali činjenica je da ovaj ajet kaže da Allah nije "iznad zakletve", ne "iznad svih shema" ili "iznad svih zavara", već da je on "najbolji od shemera". To je upravo suprotno značenje. [1] I to je ono što Kur'an tvrdi da se dogodilo u vezi s Isusovim raspećem. Što god je bilo što su Židovi činili u spletkama da bi se riješili Isusa, Allah je izvršio još veći plan i obmanu, jer Kur'an kaže: i za njihovu izreku: "Ubili smo Mesiju, Isusa Marijinog sina, Božijeg poslanika" - ali nisu ga ubili, niti razapeli, pokazala im se samo sličnost s tim . Oni koji se razilaze oko njega sigurno sumnjaju u njega; o njemu nemaju saznanja, osim slijedeće pretpostavke; i nisu ga poubijali sa sigurnošću - zapravo ne; S. 4: 157 Arberry I zbog njihove izreke: Ubili smo Mesiju, Isusa Marijinog sina, Allahovog poslanika - nisu ga ubili niti razapeli, ali to im se činilo ; i eto! oni koji se oko toga ne slažu sumnjaju u to; oni o tome ne znaju osim traženja nagađanja; ubili su ga ne sigurno. S. 4: 157 Pickthall Da su rekli (u hvalisanju), "Ubili smo Krista Isusa, sina Marijinog, apostola Božjeg"; - ali oni ga nisu ubili, niti razapeli, ali tako im se učinilo , a oni koji se u tome razlikuju puni su sumnji, bez ikakvog (određenog) znanja, već samo nagađanja koja slijede, jer su sigurno ubili on ne: - S. 4: 157 Jusuf Ali Tko je natjerao ljude da vjeruju da je Isus umro na križu iako nije bio razapet? Tko je uspio učiniti da se tako čini? Allahu! Allah je izvršio veću obmanu od čak i Isusovih neprijatelja koji su ga željeli mrtvog. I zbog Allahove prijevare, većina ljudi do danas vjeruje da je Isus umro na križu - prema autoru Kur'ana. Ironično, Kur'an također navodi da kada dođe istina, laž nestaje: Ne, ali mi istinu bacamo protiv laži i ona je nadvladava, i evo, laž nestaje. ... S. 21:18 Arberry Dapače! Bacimo istinu protiv laži, tako da ona razbija glavu, i eto! nestaje; ... Shakir To je u principu lijepa izjava. Međutim, Allah tako ne radi. Nije postavio snagu istine protiv zlih planova svojih neprijatelja. Očito, u jednom od najvažnijih trenutaka povijesti, pokušava se suprotstaviti laži većom laži; spletkarenje snažnijim spletkama, prijevara još većom prijevarom. Kako će to ikada donijeti istinu? Nažalost, islam ne završava obmanu, već je usavršava, jer dolazi od najvještijeg varalice, od onoga koji se ponosi najboljim varalicom (S. 3:54 i 8:30). [2] To nije manja neobičnost. Ovdje govorimo o prilično temeljnoj grešci u Allahovom karakteru. Posao kao i obično? Ili koje su implikacije? Možemo li ovo slegnuti ramenima s "Allah najbolje zna"? Ili bi to mogao biti valjani razlog da se izazovu neke neprospavane noći za muslimane koji istinski traže istinu? Ne bi li ova zapažanja dovela do sljedećih ozbiljnih pitanja: Kako takav Bog može biti pouzdan? Kako možemo znati (u bilo kojem određenom slučaju) da on sada govori istinu, da ono što trenutno govori nije samo dio još jedne njegove varljive sheme, da ovo nije još jedna varka u kojoj nas želi zalutati ( opet)? Kur'an kaže da je ono što se dogodilo prilikom razapinjanja bila Allahova varljiva shema kako bi ljudi vjerovali da je Isus razapet iako to zaista nije. Ali posljedica je bila da je Allah tom varkom zalutao milijarde ljudi. Sad ne vjerujem ni minutu. Uvjeren sam da je Biblija istinita, da je Isus razapet i uskrsnuo od mrtvih, da je Bog istinoljubiv i pouzdan, te da je Kur'an u krivu i da nije došao od Boga. Međutim, musliman se mora boriti sa implikacijama onoga što Kur'an kaže. A ako je to zaista Allahov karakter, ako varljivost pripada liku Boga Kur'ana, kako musliman može imati povjerenja da Muhammed i Kur'an nisu još jedna "velika zavara" od Allaha ( najveći od varalica) u svrhu zalutanja milijardi ljudi - muslimana? Konkretno, zalutati mnoštvo natjerajući ih da NE vjeruju u raspeće (iako je to bilo istina) i da NE SMIJU vjerovati u Isusa kao istinskog Božjeg Sina i da NE SMIJU prihvatiti spasenje koje pravi biblijski Bog nudi im? Na osnovu čega musliman može imati povjerenja u to da je istina ono što mu Allah kaže u Kur'anu - ako Kur'an uopće dolazi od Allaha? [2] Ako je Bog istinoljubiv i pouzdan, onda Kur'an nije od Boga. S druge strane, ako je Kur'an tačan u S. 3:54, 4: 157 i 8:30, onda je Bog varalica. Ali ako je Bog varalica, ne možemo vjerovati da on govori istinu u Kur'anu. Stoga Kur'an uništava vlastitu vjerodostojnost i za muslimana ostaje samo očaj. [3] Jochen Katz Daljnje čitanje Varaš nas o prevari? je članak koji govori o povezanom stihu i iznosi dodatne misli koje nadopunjuju ono o čemu se razmišljalo u ovom radu. Naš rječnik u odjeljku DECEPTION navodi niz članaka o varljivosti i / ili pouzdanosti Boga. Bilješke 1. Zapažanja koja su vrlo slična onima koja su ovdje predstavljena u vezi sa S. 3:54 mogu se primijeniti i u vezi sa surom 8:30; samo ovdje usporedite prijevode . 2. Kur'an dva puta navodi da je Allah najbolji od varalica: I oni (nevjernici) su smišljali, a Allah je smišljao (protiv njih): a Allah je najbolji od smicalica ( waAllahu khayru almakireena ). S. 3:54 Pickthall I kad oni koji ne vjeruju kovaju protiv tebe (O Muhammede) da te smrtno rane, ili da te ubiju ili tjeraju dalje; oni spletkare, ali Allah (također) kova spletke; a Allah je najbolji u spletkama ( waAllahu khayru almakireena ). S. 8:30 Pickthall S druge strane, Isus identificira Sotonu kao oca laži, tj. Kao glavnog varalicu: Pripadate svom ocu, vragu, i želite ispuniti očevu želju. Od početka je bio ubojica, ne držeći se istine, jer u njemu nema istine. Kad laže, govori materinji jezik, jer je lažljivac i otac laži. Ivan 8:44 NIV Na čitatelju je hoće li se usuditi vidjeti vezu između ovih odlomaka ili ne, ali ne smatram takvu vezu pretjeranom. 3. Koliko je Isus različit, koliko je različit Bog Biblije! ... Isus je rekao, "Ako se držite mog učenja, zaista ste moji učenici. Tada ćete znati istinu i istina će vas osloboditi." Ivan 8: 31-32 NIV Ne dopustite da vam se srce uznemiri. Vjeruj u Boga; vjerujte i meni. ... Isus je odgovorio: "Ja sam put i istina i život. Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni." Ivan 14: 1,6 NIV Ne, ne treba završiti s očajem. Isus pruža nadu i pokazuje izlaz iz muslimanske dileme, kad bi samo musliman uzeo u obzir ono što mu Isus kaže. Kur'anske verzije odgovor na islamsku početnu stranicu ​ ​

Doista ili samo? Doista ili samo? Truly or Only? ​ https://answering-islam.org/Quran/Versions/013.007.html ​ ​ ​ Doista ili samo? Sura ar-Ra`d (13: 7) Pitanje bi trebalo biti očito. Je li arapski naglašen , tj. Naglašava li da je sigurno upozoravač (unatoč sumnjama nekih ljudi), ili je arapski restriktivni , tj. On je samo upozoravač i nema više? Ili arapski jezik ima oba značenja kako su mi rekli? Ako je restriktivno, onda su se prevoditeljima Yusufu Aliju i Sher Aliu naizgled sramili zbog toga, pa su pokušali sakriti ovo ograničenje i pretvoriti ga u njegovu suprotnost, pozitivnu umjesto negativnu kvalifikaciju naslova "upozoravatelj". Još jedno zanimljivo zapažanje je da bi se prilikom čitanja Pickthalla i Yusufa Alija moglo pomisliti da je Muhammed vodič za svaki narod, dok se u ostala tri prijevoda jasno stavlja do znanja da je upozoravač (za ljude u Arabiji) baš kao i svaki (narod) je dobio vodiče od Boga. Muslimani tvrde da je Muhammed zaista prorok i vodič svim ljudima. Možda se prvoj dvojici prevoditelja nije svidjelo restriktivno značenje Muhammeda za svoj narod, dok su drugi za druge ljude, jer bi to potkopalo univerzalnu tvrdnju o islamu? Nadalje, čini se da je ova posljednja fraza u sadašnjem vremenu. To bi značilo da je u vrijeme Muhammeda, kad je poslan Arapima, Bog poslao druge vodiče drugim ljudima. To se također ne slaže sa uobičajenim islamskim učenjima. To bi zasigurno potkopalo tvrdnju da je Muhamed posljednji prorok, kad bi SVAKA nacija imala Božijeg vodiča u isto vrijeme kada je Muhamed propovijedao u Arabiji. Prijevod vrlo konzervativnih učenjaka Hilali i Khan glasi: A nevjernici kažu: "Zašto mu se znak ne pošalje od Gospodara njegova?" Vi ste samo upozoritelj i za sve ljude postoji vodič. Čini se da ovo ukazuje na to da je Jusuf Ali uistinu kriv za nekoliko tendencioznih elemenata u svom prijevodu ovog ajeta. S druge strane, ako je Muhammed ovaj vodič svakoj naciji (u svoje vrijeme, pogledajte sadašnje vrijeme), to je nemoguće, jer većina nacija nikada nije čula za njega i njegovu poruku sve dok nije prošla dugo nakon njegove smrti. Za detaljnu raspravu o implikacijama ovog odlomka, pogledajte članak za koji je Mohammed tvrdio da upozorava samo za Arabiju . Kur'anske verzije odgovor na islamsku početnu stranicu

Tri kontradikcije u 2:97 i 16: 101-103 Three contradictions in 2:97 and 16:101-103 https://answering-islam.org/Quran/Contra/qi011.html Proturječnost Kur'ana: Gabrijel, Duh Sveti, krizma i čisti arapski Reci: Ko je neprijatelj Gabriel - jer donosi niz (Otkrivenje) za svoga srca, Allahovom voljom, a potvrdu onoga što je bilo prije , te usmjeravanje i radosne vijesti onima koji vjeruju, - ... - Sura 2: 97 Kad zamijenimo jednu objavu drugom , - a Allah najbolje zna što otkriva - oni kažu: "Ti si samo krivotvoritelj": ali većina njih to ne razumije. Recite, Duh Sveti je donio objavu od vašeg Gospodara u Istini, kako bi ojačao one koji vjeruju, i kao vodič i radosna vijest muslimanima. Doista znamo da oni kažu: "Čovjek ga uči." Njegov jezik na koji zlobno ukazuju je osobito stran, dok je ovaj arapski, čist i jasan . - Sura 16: 101-103 To daje tri proturječja: Prvo, 2:97 kaže da je (anđeo) Gabriel taj koji Allahovu objavu svodi na Muhammeda, dok 16: 102 kaže da je to Duh Sveti. ZBOG ova dva stiha muslimani obično poistovjećuju Duha Svetoga s Gabrijelom i kažu da je ovo samo drugo ime za Gabrijela. Međutim, u drugom kontekstu potpuno zaboravljaju da su to identificirali već budući da TAKOĐER žele da Muhamed bude Duh Sveti i Utješitelj koji je Isus obećao u Ivanu 14-16 kako bi očajnički pronašao Muhammedovo proročanstvo kako se tvrdi u Suri 61: 6. Ali očito Duh Sveti ne može biti oboje, on ne može biti Gabriel i Muhammad istovremeno. Odnosno, osim ako muslimani vjeruju da je Gabriel Muhammed! [Na ovo zapažanje Moiz Amjad je odgovorio musliman . Sam Shamoun ima dva detaljna i pažljivo argumentirana članka o tom pitanju: Je li "Duh Sveti" samo drugo ime za Anđela Gabrijela? , Kur'anska zbrka u vezi s identitetom Duha i Gabrijela ] Drugo, u Suri 2:97 Kur'an tvrdi da je potvrda ranije objave (kao što to čini u mnogim drugim ajetima), dok se u Suri 16: 101 na Kur'an gleda kao na "zamjenu" ranijih objava. A ljudi ga nazivaju kovačem upravo zato što se ne uklapa u ustaljenu Božju objavu. Koji je Muhammedov odgovor? "Oni jednostavno ne razumiju" (stih 101). Treće, unatoč činjenici da 16: 103 kaže "ovo je arapski, čisto i jasno" - izjava koja navodno opovrgava one koji kažu da je Muhammed svoju poruku naučio od ljudskog učitelja koji nije tečno govorio arapski ", Kur'an sadrži riječi i izraze koji pripadaju drugim jezicima. Samo dva od mnogih primjera: "Faraon" dolazi iz egipatskog jezika i znači kralj ili vladar. Riječ "kralj" na arapskom je drugačija. "Injil", što znači "evanđelje" = "dobra vijest", dolazi iz grčkog jezika. Ispravna riječ na arapskom je "bisharah". Za detaljan tretman ove teme, pogledajte znanstveni rad, Strani rječnik Kur'ana pokojnog učenjaka Arthura Jefferyja. Musliman je odgovor od strane Shaahin Amiri-Sharifi Datum: sri 27. studeni 00:19 EST 1996 ovo je odgovor: --Tri proturječja u 16: 101-103, - prema muslimanskom vjerovanju, na osnovu Kur'ana, "gabriel" je naziv za "sveti duh" najdraži kut boga. a NIJE prorok. također je spomenuto u Kuranu kao (kut) "rouh", što znači duh. o Ivanu 14:16, stih nikada ne spominje utjehu je sveti duh. ako je to kršćanska interpretacija stih (Ivan 14:16) obožavam o tome, ali ono što muslimani kažu je da se ovaj tješitelj sramoti. pa ako kršćani vjeruju da je "tješitelj" sveti duh, i muslimani vjeruju da se "tješitelj" moli (a.s.), ovo NE rezultira time da se sveti duh ponižava (a.s.)! upućujete na suprotne strane da biste dobili rezultat. u odnosu na 2:97 i 16: 101 i "potvrdu" ranija otkrića i istodobno ih "zamjenjujući", Kur'an potvrđuje ranije objave (ne promijenjene njihova verzija, naravno!), i imajte na umu da riječ prevedena kao "zamjena" prije znači "pretvarajući", a ne zamjenjujući. i što se misli je poput "ažuriranja". poanta je da je islam religija adam (a.s.) do mohameda (a.s.), ali na različitim razinama. bio je "ažuriran" dok nije postigao konačni oblik koji je donio mohamed (a.s.). pa dok održavate isti duh, preobražen je u ono što je sada. nadam se da ovo objašnjenje situaciju čini jasnom! o tome da je Kuran na "čistom" arapskom jeziku. još jedan pogrešno razumijevanje Kur'ana uzrokovano izgledom "prevedeno" kopiraj, a ne arapski! riječ "mobeen" znači jasan sa objašnjenje, razumljivo, NE Čisto (na način na koji vi percieve). i naravno nije na čistom arapskom jeziku. uopće nema "čistog" jezika! na svakom jeziku vas mogu pronaći trag drugih jezika, starijih ili suvremenih one. shaahin Čitao sam da muslimani vjeruju da su sve otkrivene knjige točne kopije (dijela) knjige koju Bog čuva na nebu, [nisam siguran je li to kur'anski, ali to je tradicija]. Ako se "ažurira", moglo bi se zapitati jesu li se ažurirale i tablete na nebu ... I kako Bog i njegova riječ mogu biti savršeni ako njegovu riječ treba "ažurirati"? Često se čudim koliko je Yusuf Ali krajnje nesposoban u svom prijevodu .... Da, znam da sam pročitao prijevod, ali molim vas, dajte mi prijevod koji smatrate dobrim i ja ću tada tvrditi na osnovu taj prijevod. Ako kažete da nije prevodljiv, zašto bih onda vjerovao da za gornju riječ možete dati bolji prijevod od Ali? Svejedno. Pogledajmo kontekst, a ne samo jednu riječ. Nije li stvar u ajetu 103 tačno da ne može potjecati od ove osobe za koju se tereti da stoji iza krivotvorenja, jer je ta osoba stranac, ne govori čisti arapski jezik, dok je Kur'an čisti arapski jezik? Ako to znači da nije "čisto", onda cijela poanta koju ovaj stih pokušava napraviti padne na zemlju. Nema razloga zašto stranac ne može objasniti i govoriti "jasno" i "razumljivo ". Kontrast je„ da ovaj stranac ne govori čisti arapski "sa„ čistoćom jezika Kur’ana ". A to je upravo ono što Yusuf Ali kaže u fusnoti 2143:„ ... Moraju treba postulirati nekog ljudskog učitelja. Na nesreću njihovog postulata, bilo koji mogući ljudski učitelj kojeg bi se mogli sjetiti bio bi siromašan arapskim govorom kad bi imao svo znanje koje Kur'an otkriva iz prethodnih objava. Osim toga, čak ni najrječitiji Arapin nije mogao, niti može, proizvesti ništa od rječitosti, širine i dubine kur'anskog učenja, što je vidljivo iz svakog ajeta Knjige. "(To je samo po sebi pretjerivanje , Ne mogu odoljeti da dodam.)čistoća jezika Kur'ana ". A to je upravo ono što Yusuf Ali kaže u fusnoti 2143:" ... Moraju imati potrebu da postuliraju nekog ljudskog učitelja. Na nesreću njihovog postulata, bilo koji mogući ljudski učitelj kojeg bi se mogli sjetiti bio bi siromašan arapskim govorom kad bi imao svo znanje koje Kur'an otkriva iz prethodnih objava. Osim toga, čak ni najrječitiji Arapin nije mogao, niti može, proizvesti ništa od rječitosti, širine i dubine kur'anskog učenja, što je vidljivo iz svakog ajeta Knjige. "(To je samo po sebi pretjerivanje , Ne mogu odoljeti da dodam.)čistoća jezika Kur'ana ". A to je upravo ono što Yusuf Ali kaže u fusnoti 2143:" ... Moraju imati potrebu da postuliraju nekog ljudskog učitelja. Na nesreću njihovog postulata, bilo koji mogući ljudski učitelj kojeg bi se mogli sjetiti bio bi siromašan arapskim govorom kad bi imao svo znanje koje Kur'an otkriva iz prethodnih objava. Osim toga, ni najrječitiji Arapin nije mogao, niti može, proizvesti ništa od rječitosti, širine i dubine kur'anskog učenja, što je vidljivo iz svakog ajeta Knjige. "(To je samo po sebi pretjerivanje , Ne mogu odoljeti da dodam.)bilo koji mogući ljudski učitelj kojeg bi se mogli sjetiti bio bi siromašan arapskim govorom kad bi imao svo znanje koje Kur'an otkriva iz prethodnih objava. Osim toga, ni najrječitiji Arapin nije mogao, niti može, proizvesti ništa od rječitosti, širine i dubine kur'anskog učenja, što je vidljivo iz svakog ajeta Knjige. "(To je samo po sebi pretjerivanje , Ne mogu odoljeti da dodam.)bilo koji mogući ljudski učitelj kojeg bi se mogli sjetiti bio bi siromašan arapskim govorom kad bi imao svo znanje koje Kur'an otkriva iz prethodnih objava. Osim toga, ni najrječitiji Arapin nije mogao, niti može, proizvesti ništa od rječitosti, širine i dubine kur'anskog učenja, što je vidljivo iz svakog ajeta Knjige. "(To je samo po sebi pretjerivanje , Ne mogu odoljeti da dodam.) Ali pretpostavimo da ova riječ znači "jasno i razumljivo". Tada trgujete samo u jednoj proturječnosti za drugu. On je taj koji ti je poslao Knjigu: U njoj su osnovni ili temeljni stihovi (utvrđenog značenja); oni su temelj Knjige: drugi su alegorični. Ali oni u čijim je srcima izopačenost slijede njegov alegorijski dio, tražeći razdor i tražeći njegova skrivena značenja, ali niko ne zna njegova skrivena značenja osim Allaha. A oni koji su čvrsto utemeljeni u znanju, kažu: "Mi vjerujemo u Knjigu; cijela je od našeg Gospodina:" i nitko neće shvatiti Poruku osim ljudi koji razumiju. - Sura 3: 7 Ako ovaj ajet išta govori, onda je to sljedeće: U Kur'anu postoje ajeti koji po svom značenju nisu daleko jasni . Početna kontradikcija u Kur'anu u odgovoru na islam

Jesu li svi proroci primili istu knjigu? Did All Prophets Receive the Same Book? https://answering-islam.org/Quran/Contra/same_book.html ​ Kur'anska kontradikcija Jesu li svi proroci primili istu knjigu? Jochen Katz Sura 6: 74-90 odlomak je pun činjeničnih pogrešaka, logičkih proturječnosti i drugih problema. Prvi dio, S. 6: 74-82, govori kako je Abraham postao vjernik. Članak, Abraham i Sunce , raspravlja o brojnim problemima pronađenim u tom odjeljku. Glavna tema drugog odjeljka, S. 6: 83-90, jest da je Allah dao Abrahamu pravedne potomke, od kojih su mnogi bili i proroci. Predstavlja popis od 17 imena potomaka o kojima se daju određene izjave. O prvoj skupini problematičnih aspekata u ovom drugom dijelu govori se u članku, Abrahamovo potomstvo? U ovom sadašnjem članku želim istaknuti jednu od daljnjih pogrešnih tvrdnji koje je autor Kur'ana iznio u drugom dijelu ovog odlomka. Evo teksta: 83 To je Naš argument koji smo Abrahamu dali protiv njegovog naroda. Odgajamo u stupnjevima koga hoćemo; sigurno je tvoj Gospodar sve mudar, sveznajući. 84 I dali smo mu Izaka i Jakova - svaki smo vodili, A Noa smo vodili prije; i njegovog potomstva David i Salomon i Job i Josip i Mojsije i Aron - čak i tako nadoknađujemo dobročiniteljima - 85 Zaharija i Ivan i Isus i Ilija; svaki je bio od pravednika; 86 Ishmael i Elizej i Jona i Lot - svaki nam je bio draži od svih bića; 87 i otaca svojih, potomstva svoga i braće svoje; i Mi smo ih izabrali i uputili na pravi put. 88 To je Božje vodstvo; Njime vodi koga hoće od svojih slugu; da su idolopoklonici, to bi im propalo, stvari koje su činili. 89 To su oni kojima smo dali Knjigu i Sud i proroštvo; pa ako ovi ne vjeruju u to, Već smo to povjerili ljudima koji u to ne vjeruju. 90 To su oni kojima je Bog upravljao; pa slijedite njihove smjernice . Reci: 'Ne tražim od vas nikakvu nadnicu; to je samo podsjetnik za sva bića. ' [1] Nema sumnje da se izjava "To su oni kojima smo dali Knjigu ( al-kitab )" (6:89) odnosi na imena navedena u stihovima 83-86. Ova izjava, međutim, predstavlja ozbiljne probleme za vjerodostojnost Kur'ana, jer je ova tvrdnja pogrešna i pogrešna je iz nekoliko razloga. Sažetak problema: Za sve proroke se tvrdi da su primili "knjigu", tj. Istu knjigu. Ova tvrdnja proturječi ne samo zdravom razumu već i nizu drugih izjava koje se nalaze u Kur'anu. Većina gore navedenih ljudi uopće nije dobila nijednu knjigu. Neki od njih nisu bili ni proroci. U ovom ću članku predstaviti detaljnu raspravu o ove tri pogreške. Prvi problem i očita pogreška je određeni članak. Kaže "Knjiga". Kur'an ne kaže da su "to oni kojima smo dali (razne) knjige " ili "svakom od njih dali smo knjigu ", tj. Različite knjige objave. Kaže al-kitab ("knjiga"), što znači da autor Kur'ana misli na samo jednu knjigu, jednu određenu knjigu, nazvanu "KNJIGA", a tvrdnja je da su svi ovi ljudi ovo dobili ista knjiga. To je pogrešno i proturječi i Bibliji i Kur'anu. Gledajući Bibliju, vidimo da se Mojsijeva Tore jako razlikuje od Davidovih psalama. Ove dvije knjige nisu suprotstavljene jedna drugoj. Jasno govore o istom Bogu i njihova se poruka slaže, ali ove su se knjige na mnogo načina vrlo različite. Samo ih pročitajte. [Da spomenem samo jednu glavnu razliku: Toru čine uglavnom povijesni narativni i pravni tekstovi. Psalmi su zbirka molitava.] Muslimani vjeruju da je Allah dao Toru Mojsiju, Zabur (psalme) Davidu i Indžil (Evanđelje) Isusu, a ove knjige imaju različita imena, jer su to različite knjige. Sljedeći ajeti iz Kur'ana također utvrđuju da su Tevrat i Indžil različiti: I učinili smo da Isus, sin Marijin, krene njihovim stopama, potvrđujući ono što je bilo (objavljeno) prije njega u Tori, i darovali smo mu Evanđelje u kojem su smjernice i svjetlo, potvrđujući ono što je (objavljeno) prije to je u Tevratu - smjernica i opomena onima koji odvraćaju od (zla). S. 5:46 Arberry Kad Allah kaže: O Isuse, sine Marijin! Zapamti Moju naklonost prema tebi i prema majci svojoj; kako sam te ojačao Duhom svetim, tako da si ljudima govorio u kolijevci kao u zrelosti; i kako sam te učio Pismu i Mudrosti i Tori i Evanđelju ; ... S. 5: 110 Arberry Isusa su učili Toru I Evanđelje, izraz koji bi imao malo smisla ako su to dvoje identični. Ne kaže se, bio je naučen Tore, koja se također naziva Evanđeljem. Kaže se Tore i Evanđelje, jer pretpostavlja da su ove dvije različite knjige. Štoviše, S. 5:46 tvrdi da je jedna od funkcija Evanđelja potvrđivanje učenja Tore. Međutim, to može potvrditi samo neovisni svjedok. Donošenje drugog primjerka istog nije potvrda. [Ilustracija: Musliman mi može dati Kur'an i reći da je ovo prava Božja poruka. Kad bih ga zamolio da mi donese dokaze koji potvrđuju da je poruka Kur'ana istina, teško da bi bilo uvjerljivo kad bi mi dostavio drugi primjerak Kur'ana.] Prema Kur'anu, Tora i Indžil su različite knjige. To postaje još očiglednije u drugom stihu koji govori o Isusu koji kaže: I došao sam potvrđujući ono što je bilo prije mene od Taure (Tore), i učiniti vam zakonitim dio onoga što vam je bilo zabranjeno, i došao sam vam s dokazom vašeg Gospodara. Zato se boj Allaha i pokoravaj mi se. S. 3:50 Al-Hilali i Khan To znači: Iako, u principu, Isusova poruka (Injil, Evanđelje) potvrđuje Toru, ona također ima razlike. Neke stvari koje su prije bile zabranjene sada su zakonite. Prema tome, Indžil se razlikuje od Tore. To nije ista knjiga. To su dvije knjige, a ne jedna knjiga koja je poznata pod dva različita imena. Ovo uspostavlja logičnu kontradikciju u Kur'anu. Sura 6: 83-86 i 89 govori o Mojsiju i Isusu (i još mnogim prorocima) koji su primili "knjigu", tj. Istu knjigu. S druge strane, nekoliko drugih odlomaka Kur'ana svjedoči o činjenici da su Tevrat i Indžil različite knjige. Još jedan stih jasno govori da se podrazumijeva da je knjiga (navodno) dana Abrahamu različita od Tore i Evanđelja: O ljudi Knjige, zašto raspravljate o Abrahamu, kada su Tora i Evanđelje objavljeni tek nakon njega ? Zar ne razumijete? S. 3:65 Maulana Muhammad Ali Kur'an također navodi: Sva je hrana Izraelskoj djeci bila dozvoljena, osim onoga što je Izrael sebi zabranio prije nego što je Tora spuštena . Reci: 'Donesite vam Toru sada i recitirajte je ako ste iskreni.' S. 3:93 Arberry U Tori ima puno zakona koji određenu hranu čine nezakonitom za narod Izraela. Ovaj ajet kaže da takvi zakoni nisu postojali prije davanja Tore. To znači da ti zakoni nisu bili dio (navodnih) knjiga danih Noi, Abrahamu, Izaku i Jakovu. Dakle, Tora se razlikuje od svih onih knjiga danih prije Mojsijeva vremena. Vjerojatno se u Kur'anu može naći još mnogo ajeta koji impliciraju da su objave / knjige / knjige dane raznim poslanicima morale biti različite, tj. Da ne mogu biti ista knjiga. Kur'an očito griješi. Ipak, razmislimo o ovom pitanju dalje. Koji bi bio sadržaj takve knjige, "knjige" zajedničke svim prorocima? Ako je imao sličnosti s Torom (ili čak s Kur'anom u tom smislu), on će također sadržavati priče i učenja različitih poslanika. Međutim, bi li Noina knjiga sadržavala Mojsijev život i učenje, uključujući egzodus izraelskog naroda iz Egipta i davanje Zakona na planini Sinaj, tisuću godina prije događaja, u vrijeme kada nije bilo čak i izraelski narod? Ili priča o Davidu i Salomonu, i Zahariji i Ivanu,i Isusov život i učenje? Bi li Noah dobio knjigu od koje se velik dio sastojao od priča ljudi koji još nisu živjeli? Da li bi sadržavao dugačak odjeljak o Josipovom životu (kao što se nalazi i u Tori i u Kur'anu)? Bi li Noah imao smisla za svoj narod kojem je propovijedao Božju knjigu, da im je uglavnom pričao "znanstveno-fantastične" priče? Logično je da knjiga sadrži priče bivših proroka, tako da vjernici mogu naučiti lekcije iz toga kako je Bog postupao s ljudima u prošlosti. Biblija sadrži mnoga proročanstva, ali ne sadrži životne priče budućih vjernika na isti način kao što sadrži priče prošlih vjernika, kao ni Kur'an. Zdrav razum zahtijeva zaključak da svi ti proroci, koji su živjeli u razmaku od više od 2000 godina, nisu mogli imati istu knjigu. Ovako kako stoji, izjava u S. 6:89 nema smisla. Možemo li to shvatiti kao pozivanje na različite knjige za različite proroke? To nije kraj problema s ovim odlomkom. Čak i ako bi muslimani mogli nekako podvaliti pitanje određenog članka, pretvarajući "knjigu" u "mnogo različitih knjiga" - "knjigu" za svakog od ljudi navedenih u tim stihovima - oni i dalje moraju riješiti problem slijedeći poteškoću. Jednostavno nema podataka da su Noa, Abraham, Izak, Jakov, Josip, Aron, Zaharija i Ivan, Ishmael ili Lot uopće dobili bilo kakvu knjigu. Svi su ti ljudi spomenuti u raznim biblijskim knjigama (npr. O Noi, Abrahamu, Izaku, Jakovu, Josipu i Aronu govori se u Tori, Zaharija i Ivan spominju se u Evanđeljima), ali ti ljudi nisu primatelji knjiga . Dodatni je problem što Ishmael i Lot nisu čak ni proroci; nisu primili "proročanstvo", još jednu lažnu izjavu iznesenu u S. 6:89. Tvrdnja da su svi ti ljudi dobili knjigu, a kamoli da su svi dobili istu knjigu, daljnje je proturječje s Biblijom. Međutim, Kur'an nije u suprotnosti samo s Biblijom. Koliko znam, ni izvan Biblije se ne spominju knjige Ishmaela, Lota ili Zachariah - barem ne prije Muhammedova vremena. Razmotren mogući prigovor Neki muslimani možda žele tvrditi da, budući da Kur'an govori o tim knjigama, one sigurno postoje, iako su očito izgubljene. Nepoznavanje ovih knjiga ne znači da one nikada nisu postojale. To je teško vjerodostojno. Takva bi teorija mogla biti moguća ako bismo govorili o samo jednom ili dva proroka čija je knjiga izgubljena, ali ovdje govorimo o puno knjiga - bez obzira jesu li sve identične ili različite. Kako su svi mogli netragom nestati? Takav očajnički pokušaj obrane učenja Kur'ana također je uništen daljnjim izjavama datim upravo u ovom odlomku. Kako su se ove knjige mogle izgubiti? Ako ljudi kojima su dani nisu bili zainteresirani za njih, ili su se čak protivili njihovim učenjima. Međutim, u Suri 6: 89-90, ajetima koji slijede neposredno nakon problematične tvrdnje o "knjizi", Kur'an izričito kaže: 89 To su oni kojima smo dali Knjigu i Sud i proroštvo; pa ako ovi ne vjeruju u to, Već smo to povjerili ljudima koji u to ne vjeruju . 90 To su oni kojima je Bog upravljao ; pa slijedite njihove smjernice . Reci: 'Ne tražim od vas nikakvu nadnicu; to je samo podsjetnik za sva bića. ' Znajući dobro da mogu biti nevjernici, ljudi koji odbacuju poruku i ljudi kojima jednostavno nije stalo, Allah kaže Muhammedu (i svima nama) da se pobrinuo za problem: knjigu je već povjerio ljudima koji to čine ne vjerovati u nju, tj. tko u nju vjeruje i zbog toga je ne bi izgubio. Obratite pažnju i na zamjenicu "it". Drugi dio 89. stiha opet govori o knjizi u jednini, a ne o mnoštvu knjiga. Nadalje, u ajetu 90, Muhammedu je posebno rečeno da "slijedi njihova vodstva" što pretpostavlja da su "njihova vodstva" još uvijek dostupna. Gdje bi se te smjernice mogle naći, ako ne u "knjizi" koja im je dana, a koja je, kao što je Allah povjerio ljudima koji je cijene? Štoviše, u drugom retku ajeta 90, Muhammedu je naređeno da kaže: "Ne tražim od vas nagradu za ovo (Kur'an). To je samo podsjetnik za Alameene (čovječanstvo i džine)." (Al-Hilali & Khan) Ljudi se mogu podsjetiti samo na nešto što već znaju. Čovjek se može obavijestiti, ali ne i podsjetiti na nešto što nikada prije nije čuo. Prema tome, Kur'an može biti podsjetnik samo ako je ponavljanje onoga što ljudi već znaju iz drugog izvora. Ova formulacija opet pretpostavlja da je "knjiga" koja je dana svim tim prorocima još uvijek dostupna. Zaključak: Teorija da se "knjiga" jednostavno davno izgubila vrlo je u suprotnosti sa S. 6: 89-90 i mora se napustiti. Spašavanje Kur'ana korumpiranjem njegovog teksta? Mnogi muslimani će odgovoriti: Sve ste to pogrešno shvatili. Objašnjenje je vrlo jednostavno. S Allahom postoji samo jedna knjiga, zato se i zove "KNJIGA". Svi su ti proroci dobili razne dijelove ove jedne knjige. Svaki je prorok jednostavno dobio one dijelove koji su bili potrebni njemu i zajednici u koju je poslan. Ti su se dijelovi međusobno razlikovali - kao što se moglo očekivati. Na prvi pogled to objašnjenje zvuči sasvim dobro i imalo bi smisla s obzirom na neka uključena pitanja. Problem je u tome što tekst ne kaže . Ne kaže se: "To su oni kojima smo dali DIJELOVE Knjige". Kur'an ne govori o dijelovima ili dijelove ili dijelove ili dijelove ili fragmente ili izvadaka ovdje. U njima se kaže da im je Allah dao "knjigu", a s obzirom na to da joj nije priložena nikakva kvalifikacija, to znači cijelu knjigu. [2]Ako je autor mislio na "dio knjige", ali je rekao "knjigu", tada nije uspio komunicirati i njegova se poruka ne može nazvati "najrječitijom". Međutim, Kur'an inzistira da bude čudo rječitosti (kao što je dokumentirano i raspravljeno u ovim člancima ). Ova tvrdnja o nenadmašnoj, pa čak i čudesnoj rječitosti, također zahtijeva da tekst shvatimo ozbiljnim onakvim kakav jest , a ne da pretpostavljamo da ga možemo poboljšati ili mu trebati dodati riječi kako bismo ga bolje razumjeli. Zapravo, ovi muslimani žele stvarni tekst zamijeniti novom verzijom 89. ajeta: To su oni kojima smo dali DIJELOVE Knjige i presude i poslanstva; pa ako ovi ne vjeruju u ONE DIJELOVE ,TE DIJELOVE smo već povjerili ljudima koji u njih NE vjeruju . Zapravo, dok smo u tome, zašto ne bismo zajedno riješili oba problema? Napokon, još uvijek imamo neugodnu pogrešku što mnogi od tih ljudi uopće nisu dobili nijednu knjigu. Pa, prilagodimo tekst dalje: Među tim su oni kojima smo dali DIJELOVE Knjige i presude i poslanstva; pa ako ovi ne vjeruju u ONE DIJELOVE ,TE DIJELOVE smo već povjerili ljudima koji u njih NE vjeruju . Bez sumnje, da je autor Kur'ana ovo želio reći, lako bi to mogao učiniti na taj način, ili koristeći druge formulacije koje prenose istu ideju. U Kur'anu ima puno ajeta u kojima se daju slične izjave. Na primjer, formulacije poput "među njima su" ili "neke od njih su" nalaze se u desecima stihova. Da citiram samo neke od njih: Među njima ima i ljudi bez pisama koji znaju Sveto pismo, osim iz druge ruke. Oni ali pogađaju. S. 2:78 Pickthall Od onih glasnika, od kojih smo neke učinili da nadmaše druge, i od kojih ima nekih kojima je Allah govorio, dok je neke od njih povisio (iznad drugih) u stupnju; i dali smo Isusu, sinu Marijinu, jasne dokaze (Allahove suverenosti) i podržali smo ga Duhom svetim. A da je Allah tako htio, oni koji su slijedili za njima ne bi se borili jedni s drugima nakon što su im došli jasni dokazi. Ali oni su se razlikovali, neki od njih vjeruju, a neki ne vjeruju. A da je Allah tako htio, ne bi se međusobno borili; ali Allah čini što hoće. S. 2: 253 Pickthall O vi koji vjerujete! Ako slušate frakciju među ljudima Knjige , oni bi vas (doista) učinili otpadnicima nakon što povjerujete! S. 3: 100 Jusuf Ali Vi ste najbolji od ljudi, evoluirali za čovječanstvo, uživajući u onome što je ispravno, zabranjujući ono što nije u redu i vjerujući u Boga. Kad bi barem ljudi Knjige imali vjeru, to bi bilo najbolje za njih: među njima ima i onih koji imaju vjeru, ali većina njih su izopačeni prijestupnici. S. 3: 110 Jusuf Ali Ipak, nisu svi slični; neki su od ljudi Knjige nacionalan narod koji u noćnim satima izgovara Božje znakove klanjajući se, S. 3: 113 Arberry A neki su od ljudi Knjige koji vjeruju u Boga i ono što je vama poslano i ono što je poslano njima, ljudi ponizni Bogu, ne prodajući znakove Božje za malu cijenu; oni - njihova plaća je kod njihova Gospodara; Bog je brz na račun. S. 3: 199 Arberry Među onima koji su Židovi, postoje neki koji istjeruju riječi sa (svojih) pravih mjesta i kažu: ... S. 4:64 Al-Hilali & Khan Da su promatrali Toru i Evanđelje i ono što im je objavljeno od njihova Gospodara, zasigurno bi se hranili odozgo i ispod nogu. Među njima ima ljudi koji su umjereni, ali mnogi od njih su lošeg ponašanja. S. 5:66 Pickthall A među njima ima i onih koji vas slušaju; ... S. 6:25 Al-Hilali & Khan Razdvojili smo ih na dijelove na ovoj zemlji. Među njima su neki koji su pravednici, a neki suprotni. Iskušali smo ih i s prosperitetom i s nedaćama: kako bi se mogli obratiti (nama). S. 7: 168 Jusuf Ali A među njima ima i onih koji tebi zamjeraju u pogledu podjele milostinje. ... S. 9:58 Sher Ali A od njih su neki koji su sklopili savez s Allahom (rekavši): ... S. 9:75 Al-Hilali & Khan Zapravo, u istom odlomku, samo dva stiha prije problematične izjave 6:89, nalazimo odgovarajuću selektivnu formulaciju: i od njihovih očeva i na njihovo sjeme i na njihove braće; i Mi smo ih izabrali i uputili na pravi put. S. 6:87 Arberry Nisu svi očevi, potomci i braća spomenutih u 84-86, već samo neki ili mnogi od njih. Evo još dva prijevoda ovog stiha koji selektivnost formulacije čine još jasnijom: I među njihovim očevima i njihovim potomcima i njihovoj braći, Mi smo ih izabrali i uputili na pravi put. Shakir A također i neke od njihovih očeva i njihovih potomaka i braće, Mi smo ih izabrali i uputili ih na Pravi put. Al-Hilali & Khan U ovom je slučaju Kur'an dosljedan, jer kaže da je Abrahamov otac bio idolopoklonik, da je jedan od Nuhovih sinova bio neposlušan itd. A neki od tih ljudi nisu imali ni potomke ni braću. Sve to nije problem, jer se u stihu 87 iznosi tvrdnja da izjava vrijedi samo za (određeni broj) spomenute skupine. Jasno je da je autor Kur'ana mogao razlučiti odnosi li se izjava na sve članove određene skupine ili samo na neke od njih. U S. 6:89, međutim, nije spomenuo nikakva ograničenja i stoga se izjava odnosi na cijelu skupinu ljudi spomenutu u tom tekstu. Slično tome, autor Kur'ana može izraziti da misli na "dio" ili "dijelove" ili "dio" knjige, kao što se može vidjeti u ovim stihovima: Tada ubijate jedni druge i protjerujete svoju skupinu iz njihovih prebivališta, urotujući se protiv njih u grijehu i neprijateljstvu; a ako vam dođu kao zarobljenici, otkupit ćete ih; ipak vam je zabranjeno njihovo protjerivanje. Što, vjerujete li u dio Knjige , a dijelom ne vjerujete ? Kakva će biti naknada onima od vas koji to činite, nego degradacija u sadašnjem životu i na Dan uskrsnuća koji će se vratiti u najstrašniju kaznu? A Bog nije pažljiv prema onome što radite. S. 2:85 Arberry Nisi li svoju viziju okrenuo onima koji su dobili dio Knjige ? Pozvani su u Knjigu Božju kako bi riješili svoj spor, ali strana od njih se vraća i odbija (arbitraža). S. 3:23 Jusuf Ali Među njima postoji odjeljak koji knjigu iskrivljuje svojim jezicima: (dok čitaju) pomislili biste da je dio Knjige , ali nije dio Knjige; i kažu: "To je od Boga", ali nije od Boga: to su oni koji govore laž protiv Boga i (dobro) oni to znaju! S. 3:78 Jusuf Ali Zar niste vidjeli one koji su dobili dio knjige (Židovi), kupujući pogrešan put, i poželjeli biste da zalutate s Pravog puta. S. 4:44 Al-Hilali i Khan Nisi li svoju viziju okrenuo onima koji su dobili dio Knjige ? oni vjeruju u vradžbine i Zlo, a nevjernicima kažu da su bolje vođeni na (pravi) način od vjernika! S. 4:51 Jusuf Ali Dakle, možda se vi (Muhammed SAW) možete odreći dijela onoga što vam se otkrije, ... S. 11:12 Al-Hilali & Khan A oni kojima smo dali Knjigu raduju se onome što vam je objavljeno, a među konfederacijama neki su koji je negiraju . Reci: Jedino mi je naređeno da služim Allahu i da ništa ne povezujem s Njim, Njega pozivam (vas) i Njemu je moj povratak. S. 13:36 Šakir Oni koji razbijaju Kur'an na dijelove. S. 15:91 Pickthall I Kur'an smo podijelili na dijelove kako biste ga mogli čitati čovječanstvu polako i u intervalima, a MI smo ga slali u komadima. S. 17: 106 Šer Ali A oni koji ne vjeruju, kažu: "Zašto mu se Kur'an ne otkrije odjednom?" Tako (poslan je dijelom), da Mi time ojačamo vaše srce. I Mi smo vam to otkrili postupno, u fazama. (Otkriveno je Poslaniku SAW godinama.). S. 25:32 Al-Hilali & Khan Allah je poslao najbolju izjavu, Knjigu (ovaj Kur'an), čiji dijelovi slični jedni drugima u dobroti i istini, često se ponavljaju. Koža onih koji se boje svoga Gospodara drhti od toga (kad ga izgovaraju ili čuju). Tada im se koža i srce omekšaju na spomen Allaha. To je Allahovo vodstvo. On njime upućuje koga hoće i koga Allah zaluta, za njega nema vodiča. S. 39:23 Al-Hilali & Khan Očito je da ima puno odlomaka u kojima autor Kur'ana govori o dijelu ili dijelu knjige. Nema razloga da ne bi mogao upotrijebiti sličnu formulaciju u S. 6:89 da mu je to bila namjera. Napomena: Iako se kaže da je Kur'an objavljen u dijelovima, nikada se ne kaže da je cijeli Kur'an samo dio "knjige", ali sam Kur'an se na mnogim mjestima naziva i "knjigom" ( npr. u S. 3: 3; ovo ćemo pitanje nastaviti dalje u drugom članku). Zaključak: U vezi s gore spomenutim mogućim prigovorom i prijedlogom, jednostavno odgovaram da pitanje nije ono što bi neki muslimani željeli da značenje ovog ajeta bude, već je stvar rasprave ono što tekst zapravo kaže. U S. 6:89 tekst ne sadrži ograničenje poput "neke od ..." niti kvalifikaciju poput "dijelova" (knjige). Kao što smo vidjeli u toliko primjera, autor Kur'ana je lako mogao drugačije formulirati. Ako je izjavu formulirao na ovaj način, moramo riješiti ono što ona kaže. Da, druga formulacija može biti bolja, zapravo, druga formulacija bi definitivno bila bolja. Ali to je cijela poanta. Tekst kakav jest pogrešan je i treba ga poboljšati i ispraviti. Stoga je vrlo upitno da je ovaj tekst sastavio sam Bog. S. 6:89 sadrži ozbiljnu pogrešku u vezi s ranijim Božjim objavama. Bog bi teško mogao biti neuk po tom pitanju. S druge strane, ljudsko biće Muhammad bilo je neuko u vezi s mnogim ranijim objavama i definitivno je bilo vrlo neoprezno u formulaciji ovog ajeta. Knjige za Noaha, Lota i Zahariju? Vratimo se na problem da većina ljudi čija su imena navedena u S. 6: 83-86 uopće nije dobila nijednu knjigu. Ovaj je popis predug da bi se moglo razgovarati o svakom imenu. U svrhu ovog članka pogledat ću samo tri od njih. Prema Bibliji nema sumnje da Noa, Lot i Zaharija nisu dobili knjige objave. Što je s Kur'anom? Priče o Noi, Lotu i Zahariji (i njegovom sinu Ivanu Krstitelju) ispričane su na raznim mjestima u Kur'anu. Spominju li se u odlomcima koji izvještavaju o njihovim pričama neka knjiga? Bez sumnje, kad Bog daje knjigu objave, to je od najveće važnosti. U skladu s tom premisom, nije iznenađenje da Kur'an iznova ponavlja da je Mojsije dobio "knjigu" ( al-kitab ). To je navedeno barem u ovim stihovima: 2:53, 87, 6:91, 154, 11: 110, 17: 2, 23:49, 25:35, 28:43, 32:23, 37: 114-117 , 41:45. Štoviše, na "Mojsijevu knjigu" ili "Toru" govori se u mnogim drugim odlomcima: 11:17, 40:53, 46:12, 3: 3,48,50, 5: 43-44,66,68 , 7: 157, 9: 111, 48:29, 61: 6 itd. Što je sa Zachariahom? Osim pukog uvrštavanja njegovog imena u gornji odlomak (u ajetu 85), Kur'an iznosi priču o Zahariji u Suri 3: 37-41, 19: 2-15 i 21: 89-90. Niti jedan od ova tri odlomka ne spominje da je Zaharija od Boga dobio knjigu. Prepoznajući veliki naglasak Kur'ana na "knjizi" koja je data Mojsiju, prilično je zapanjujuće ako je i Zaharija dobio "knjigu". Ako je "knjiga" toliko važna, zašto ne igra nikakvu ulogu u izvješćima o Zachariahinu životu? Slično se može primijetiti i oko Lota. Lotova priča ispričana je u više verzija i u mnogo više odlomaka od priče o Zachariah. Štoviše, za Lota se kaže da je zapravo poslao i propovijedao svom narodu, nešto što se ne spominje u vezi sa Zaharijom. Ipak, niti jedan od ovih odlomaka ne spominje da je primio knjigu. Evo odlomaka o Lot: 7: 80-84, 11: 70-83, 15: 57-77, 21: 74-75, 26: 160-175, 27: 54-58, 29: 26-35, 37 : 133-138, 51: 31-37, 54: 33-39, 66:10. Ajeti u Suri 21 ovdje su posebno relevantni, jer su slični odlomku iz Sure 6 o kojem se ovdje raspravlja. I Lot - njemu smo dali sud i znanje ; i mi smo ga izbavili iz grada koji je činio djela korupcije; bili su zli ljudi, uistinu bezbožni; i Mi smo ga primili u Svoju milost; bio je od pravednika. S. 21: 74-75 Arberry Ova su dva stiha sažetak Lotovog života. Sve započinje izjavom onoga što mu je dato (usporedi S. 6:85), ali o knjizi se ne spominje. Noa je još jedan prorok čija je priča ispričana vrlo detaljno i u mnogim odlomcima: 7: 59-64, 9:70, 10: 71-73, 11: 25-49, 21: 76-77, 23: 23-30, 25:37, 26: 105-122, 29: 14-15, 36:41, 37: 75-82, 51:46, 54: 9-15, 69: 11-12, 71: 1-28, 66: 10. Ovi se odlomci sastoje od više od 100 stihova o Noi, ali opet primjećujemo: Niti jednom se u svim tim odlomcima ne spominje knjiga, niti "knjiga", pa čak ni "knjiga". Zaključak: Kada autor Kur'ana govori o pojedinim vjerovjesnicima i prepričava njihove priče, ili sažima njihov život pojedinačno, on je oprezniji i (u većini slučajeva) ne pripisuje knjige vjerovjesnicima koji nisu dobili knjige. Međutim, u sažetoj izjavi o prorocima među Abrahamovim potomcima u Suri 6: 83-90, zanosio se i tvrdio da su svi dobili "knjigu", što je očita pogreška. Bilješke 1. Tekst S. 6: 83-90, citiran na početku, preuzet je iz klasičnog engleskog prijevoda Arthur J. Arberrya, The Kuran Interpreted , ali s nekoliko manjih izmjena kako bi prijevod približio arapskom izvornik. Aranžman i naglasak su moji. 2. Varijanta ovog argumenta je sljedeća moguća tvrdnja: Izjava "To su oni kojima smo dali Knjigu" zbirna je izjava. To ne znači da su svi dobili cijelu knjigu, ali su zajedno, kao skupina, dobili cijelu knjigu. Da je svaki od njih dobio (samo) dio ili neke dijelove, podrazumijeva se i ne treba izričito navesti. Ovo objašnjenje također propada iz nekoliko razloga. Da je ovaj odlomak jedino mjesto u Kur'anu gdje se kaže da se "knjiga" daje grupi ljudi, ovo bi moglo biti moguće objašnjenje. Ali postoje mnogi drugi takvi odlomci i oni se ne uklapaju u ovo predloženo razumijevanje. Prvo, pojedinačni članovi ove skupine također su dobili "knjigu". Konkretno, Mojsije je dobio knjigu: 2: 53,87, 6: 91,154, 11: 110, 17: 2, 23:49, 25:35, 28:43, 32:23, 37: 114 -117, 41:45. I ni jednom u svim tim odlomcima ne stoji "dio Knjige". Da citiram samo nekoliko njih: I dali smo Mojsiju knjigu, ... S. 2:87 Arberry ... Recite: 'Tko je poslao Knjigu koju je Mojsije donio ljudima kao svjetlo i smjernicu? ... S. 6:91 Arberry I dali smo Mojsiju Knjigu i postavili je smjernicom djeci Izraelovoj: 'Ne uzmite sebi nijednog čuvara osim mene.' S. 17: 2 Arberry Zaista, dali smo Mojsiju Knjigu; zato nemojte sumnjati u susret s njim; i postavili smo ga kao smjernicu djeci Izraelovoj. S. 32:23 Arberry Jedno je očito pitanje nakon što smo vidjeli ove stihove: Koja je svrha davati dijelove iste knjige prorocima nakon Mojsija, kad je sva "knjiga" već bila dostupna od Mojsijeva vremena? Isusu je dana knjiga: Rekao je: Sigurno sam Allahov sluga; Dao mi je Knjigu i učinio me prorokom; S. 19:30 Šakir Dakle, Knjiga se daje i Mojsiju i Isusu pojedinačno, ne samo kolektivno. I tim se opažanjem vraćamo na razne probleme obrađene u ovom članku. Štoviše, Abrahamova obitelj dobila je knjigu: Ili zavide ljudima (Muhammed SAW i njegovi sljedbenici) na onome što im je Allah dao od Njegove blagodati? Tada smo već dali obitelji Ibrahima (Abrahama) Knjigu i Al-Hikmah (As-Sunnah - Božansko nadahnuće onim poslanicima koji nisu napisani u obliku knjige) i dodijelili smo im veliko kraljevstvo. S. 4:54 Al-Hilali i Khan Što to znači? Koliko se proteže "obitelj"? Njegovo neposredno domaćinstvo, tj. Oni koji su živjeli s njim, poput njegovog sina Izaka i unuka Jakova? Svi njegovi potomci kroz povijest? Konačno, i što je najvažnije, prema Kur'anu, postoji barem još jedan prorok izvan ove grupe proroka spomenute u S. 6: 84-86 koji je također primio knjigu, Muhammad : 3: 3, 3: 7 , 4: 105, 18: 1, 39: 2, 39:41 itd. Opet će se navesti samo nekoliko stihova: On je taj koji je poslao Knjigu (Kur'an) vama (Muhammed SAW) s istinom, potvrđujući ono što je prije toga bilo. I poslao je Taurat (Toru) i Injeel (Evanđelje). S. 3: 3 Al-Hilali i Khan Zasigurno smo vam poslali Knjigu s istinom, kako biste mogli suditi među ljudima po onome što vam je Bog pokazao. Zato ne budite zagovornici izdajnika; S. 4: 105 Arberry Zasigurno smo vam poslali Knjigu za čovječanstvo s istinom. Tko se vodi, vodi se samo do vlastite dobiti, a tko zaluta, to je samo do vlastitog gubitka; ti nisi skrbnik nad njima. S. 39:41 Arberry Dakle, čak i da je skupina u S. 6: 84-86 cijelu knjigu primila samo kolektivno, to bi opet rezultiralo istim problemima budući da je i Muhammed, prorok izvan ove skupine, također dobio "Knjigu" . Kakav je točan odnos Muhamedove knjige prema ranijoj knjizi? Početna kontradikcija u Kur'anu u odgovoru na islam

Biblijski upit ​ ​ ​ Uvod u biblijski upit (Kliknite ikonu Izbornik u gornjem lijevom kutu za odabir stranice.) Biblija je bogata i fascinantna knjiga. Međutim, neke ljude zastrašuje njegova dubina i složenost. Iako bi kršćani uvijek trebali učiti i rasti, neki su se zadovoljavali time što su svoja pitanja bez odgovora ostavili po strani, bez rasta koji proizlazi iz odgovora. Drugi ljudi kažu da Biblija ima kontradikcije. Iako Biblija ima stvari koje je teško razumjeti, svako navodno proturječje u Bibliji ima objašnjenje. Sam život može biti pun poteškoća i prividnih proturječnosti. Na primjer, jednom se moja osmogodišnja kćer zbunila zašto sam se javila na telefon kad me nazvala na posao. Vidiš, zaključila je da je od svaki posao ima jedan mobitel, kako to da to nije bio vlasnik tvrtke koji je odgovorio [jedan i jedini] telefon na kojem sam radio ??? Isto tako, poteškoće u Bibliji može biti nemoguće riješiti kada imamo pogrešne i pojednostavljene pretpostavke. Iste poteškoće mogu postati jednostavne kada se uklone lažne pretpostavke. Ova stranica obrađuje sljedeće teme: ​ ​ ​ ​ ​ Tipka u boji Arheologija / povijest 663 Izvorni jezik 492 Vježbajte 867 Nauk 1018 Logika 659 Nerazvrstano 1737 Rukopisi 393 Prijevodi danas 716 Iskustvo 1268 Proročanstvo 333 Znanost 81 Lažne religije 638 ​ ​ ​ Da biste dobili druge i cjelovitije odgovore, ovo djelo katalizira odgovore dane u dobrim kršćanskim knjigama, tako da možete čitati daljnje i često potpunije informacije. Sav ovaj materijal zaštićen je autorskim pravima (c) 1997-2017 od strane Christiana Debatera (tm). Sva su prava pridržana, osim sljedećih. Svatko smije citirati bilo koje pitanje i odgovor sve dok doslovno citira oba. Poanta nije ograničavanje slobodne rasprave, već minimiziranje pogrešnih citiranja. Možete citirati ovoliko djela koliko želite. Međutim, molimo navedite izvor kao: Copyright (c) 1997-2017 Christian Debater (tm);, poštanski pretinac 144441. Austin, TX 78714 .. www.BibleQuery.org Nadalje, ako ste student predavanja i koristite ovaj materijal kao dio zadatka, morate navesti izvor kako bi vaš nastavnik znao da ste to koristili. Poželjno je da bi biblijski kršćani koristili cijeli ili bilo koji dio ovog materijala i slobodno izrađivali onoliko papirnatih ili elektroničkih kopija koliko žele, za slavu našega Boga. Pitanja su poredana redom kojim se stihovi pojavljuju u Bibliji. Ako ne pronađete pitanje o pomirenju dva stiha ispod prvog stiha, pogledajte ispod drugog. Prije rasprave o stihovima, sljedeći odjeljci obrađuju pet općih pitanja. Zašto toliko puno pitanja? Pokušao sam loviti svaki prigovor, poteškoću i navodno proturječje koje su tražili svi nekršćani i kršćanini. Pokušao sam pokazati dio arheološke potpore Bibliji, raspravljati o biblijskim i znanstvenim pitanjima i dati višestruke odgovore na nekim mjestima gdje se kršćanski znanstvenici ne slažu. Često na stvari gledam skeptično, ali hvalim Boga što je i Isus umro zbog skeptika. Također vjerujem da je Biblija u izvornim rukopisima nepotrebna Božja riječ. Međutim, krajnje sam sumnjičav prema drugim stvarima, poput tvrdnji da je svemir mogao započeti slučajnim slučajem. Pokušao sam biti temeljit u pronalaženju što više mogućih pitanja, ali siguran sam da postoje pitanja koja sam propustio. Ako naiđete na dodatna pitanja koja nisu obrađena u ovim radovima, pošaljite ih na cdebater@aol.com. Želimo vam dati odgovor i razmotriti vaš unos za buduće verzije. Također, ako vjerujete da se odgovor može poboljšati, cijenio bih i vaše komentare. Koliko je sve ovo važno? Iskreno, nije kritično da kršćanin zna odgovore na sva ta pitanja. Je li itko mogao biti dobar kršćanin prije nego što je imao bogatstvo arheoloških dokaza koje imamo u dvadesetom stoljeću? Naravno`! Mnogi fini kršćani imaju dubok odnos s Isusom i druge darove, a da to ne znaju. Međutim, više nego u bilo kojem drugom razdoblju povijesti, ova su posljednja dva stoljeća bila skeptično doba. Trebali bismo "... Uvijek biti spremni dati odgovor svima koji od vas traže da navedete razlog svoje nade." (1. Petrova 3:15). Konzervativni kršćanin može se smatrati ili „predskeptičnim“ ili „postskeptičnim“. Pred skeptični kršćani mogu biti zatečeni što vani postoje skeptici koji imaju puno pitanja. Postskeptični kršćani čuli su brojna pitanja i odgovore, a možda su i nastali s nekoliko vlastitih "kestena". Kao kršćani tražimo istinu. Ispravno je da kršćanin s poštovanjem preispituje bilo što i strpljivo čeka da vidi hoće li Bog dati odgovor. Što je s nekonzervativnim kršćanima? Odrastao sam u liberalnom kršćanskom okruženju gdje je većina mislila da Biblija ima mnogo pogrešaka. Vjerujem da postoji velik broj nekonzervativnih kršćana koji bi bili sretni da postanu konzervativni kršćani, osim što u Bibliji vide neke navodne pogreške i ne vide nadu da će ih ikad riješiti. Ako vas ovo opisuje, možda će ovi odgovori zaista pomoći. Što ako nemate odgovor? Tijekom većeg dijela mog kršćanskog života postojalo je jedno ili dva pitanja na koja nisam mogao u potpunosti odgovoriti. Molio bih se za njih, čitao Bibliju, proučavao ono što su drugi govorili i na kraju, ponekad i mjesecima kasnije, imao bih odgovore. U međuvremenu, dotad sam imao nova pitanja. Moja su pitanja bila način na koji me Bog naučio. Kršćani imaju savršeno fin odgovor na svako pitanje: "Ne znam; ali saznat ću i javit ću vam se." Moramo u sebi ostaviti mjesta za Božju riječ (Ivan 8:37), a Bog će nam dati riječi i mudrost da odgovorimo (Luka 21: 14-15). Važnije je nego imati sve odgovore, imati živi odnos s onim tko je odgovor: Isusom. Kako da postanem kršćanin? Dvije riječi: pokajati se i vjerovati. Evo što ovo znači, kao i ono što ne znači. Pokajanje znači davanje Jedinom Istinitom Bogu svoje loše navike, zlo ponašanje, nedostatak ljubavi, sebične želje i druge grijehe. To se ne znači da morate očistiti sebe prije nego što možete doći do Krista. To znači okrenuti se od življenja za sebe i predati svoj život Bogu i dopustiti mu da očisti vaš život. Vjerovanje znači vjerovati onome što Bog govori u svojoj riječi, Bibliji. Pravi je Bog samo jedan, Otac, Sin i Duh Sveti. Bog je Stvoritelj, održavatelj i sudac svih. Bog je Svemogući, Sveznajući i svet. Bog je ljubav, ali Božji gnjev visi nad svima koji prekrše Njegove zapovijedi. To uključuje i nas. Prema Božjim mjerilima, svi smo promašili ono što Bog traži u onome što govorimo, radimo, mislimo i ne činimo. U Božjim očima svi smo neuspjesi u onome što jesmo. Sami nemamo nade da ćemo ikad udovoljiti Božjim zahtjevima za pravdom, a da zauvijek ne odemo u Pakao. Kad za nas nije bilo nade, Bog nam je stvorio veliku i sigurnu nadu u svog Sina, Isusa Krista, koji je umro na križu za naše grijehe kako bi udovoljio zahtjevima pravde. Isus je jedini put do Boga i Njegova milost nam je dovoljna. Vjerovanje znači više od intelektualnog pristanka. Moramo odlučiti svoj život predati Bogu i zamoliti Božjeg Duha Svetoga da uđe u naše srce i obveže se da ćemo pokušati biti poslušni Bogu. Svi koji odbace Isusa umrijet će u svojim grijesima i zauvijek otići u Pakao. Najvažnije pitanje od svih nije jedno na ovom mjestu. Najvažnije je pitanje koje će vam Bog postaviti na Posljednjem sudu: "Jeste li poznavali moga Sina?" Ako to niste učinili, molim vas, predajte svoj život Bogu danas. Da biste saznali više o tome kako svjedočiti drugima koristeći ovaj materijal, posjetite http://www.MeeknessAndTruth.org Za više informacija molimo napišite ili nazovite: Christian Debater (r);, poštanski pretinac 144441 Austin, TX 78714. Za više informacija kontaktirajte Christiana Debatera s poštanskim pretincem 144441 Austin, TX 78714. www.BibleQuery.org Verzija iz siječnja 2020. Autorska prava (c) Christian Debater (tm) 1997.-2020. Stevena M. Morrisona, dr. sc. ​ ​

Jesu li Warneri bili poslani cijelom čovječanstvu prije Muhammeda? Were Warners Sent to All Mankind Before Muhammad? https://answering-islam.org/Quran/Contra/warners.htm ​ ​ ​ Protivurečnost Kur'ana Upozorenja poslana cijelom čovječanstvu prije Muhammeda? Kur'an tvrdi da je Allah poslao opominjače svim narodima. U stvari, neki od ovih ajeta impliciraju da je i prije Muhammedovog dolaska Allah poslao upozoravajuće Arape: Svakom narodu (poslan je) glasnik : kad njihov glasnik dođe (prije njih), stvar će se između njih suditi pravdom i neće im biti nepravde. S. 10:47 Štovaoci lažnih bogova kažu: "Da je Allah tako htio, ne bismo se trebali klanjati samo Njemu - ni mi ni naši očevi, - niti bismo trebali propisivati ​​druge zabrane osim Njegove." Pa i oni koji su išli prije njih. Ali koja je misija glasnika nego propovijedati Jasnu poruku? Jer Mi smo sigurno među sve Narode poslali glasnika (sa Zapovjedništvom) : "Služite Allahu i izbjegavajte zlo": među ljudima je bilo nekoga koga je Allah vodio, a kod nekih je pogreška postala neizbježno (utvrđena). Dakle, putujte zemljom i pogledajte kakav je bio kraj onih koji su poricali (Istinu). S. 16: 35-36 Svim ljudima smo odredili obrede (žrtvovanja) , kako bi mogli slaviti Allahovo ime nad uzdržavanjem koje im je dao od životinja (prikladno za hranu). Ali vaš je Bog Jedan Bog: predajte mu svoje volje (u islamu): i dajte radosnu vijest onima koji se ponize, - S. 22:34 Za svaki smo narod odredili obrede i ceremonije kojih se moraju pridržavati : neka se tada ne raspravljaju s tobom po tom pitanju, već da li ih pozovete svome Gospodaru, jer ste sigurno na pravom putu. S. 22:67 Posljednja dva ajeta tvrde da je Allah propisao rituale i obrede za sve ljude, pod implikacijom da je Allah poslao glasnike i / ili poslanike da ljude upućuju u vezi s tim ritualima. Allah je sigurno također poslao proroke i glasnike mekanskim Arapima, inače kako bi oni mogli znati da Allah traži žrtve i obrede? Osim ako, naravno, netko želi tvrditi da izraz "svaki narod" ne uključuje nužno i Arape. To se, međutim, musliman ne može držati budući da islam uči da su rituale poganskih Mekanskih Arapa koje je Muhammed preuzeo u islam zapravo ustanovili Abraham i Ishmael. Tako su stanovnici Meke već imali svoje prve glasnike. Uistinu, poslali smo te u istini, kao nositelja radosne vijesti i kao upozoravatelja: i nikada nije bilo naroda, a da među njima nije živio upozoravač (u prošlosti). S. 35:24 Ali (bilo je ljudi) prije njih, koji su poricali (Znakove), - Noin narod, i Konfederati (Zli) nakon njih; i SVAKI LJUDI kovali su planove protiv svog proroka , da bi ga uhvatili i osporavali pomoću taština, čime bi osudili Istinu; ali ja sam ih zgrabio! i kako je (užasan) bio moj Requital! Tako se pokazalo da je odredba vašeg Gospodara istinita protiv nevjernika; da su uistinu pratioci vatre! S. 40: 5-6 Kombinirajući sve gore navedene tekstove, ostaje nam zaključak da je Allah poslao upozorenje svim ljudima i da je u svakom slučaju narod kovao zavjere protiv poslanika koji im je poslan. Poznati sunitski komentator Ibn Kathir izjavio je u vezi sa Surom 35:24: I nikada nije bilo nacije, ali je među njima prošla upozoravajuća.) Znači, među Ademovim sinovima nikada nije bilo nacije, ali Allah im je poslao upozorenja i ostavio ih bez opravdanja . Ovo je poput ajeta: ... (13: 7) Â…

Sura 40:83-85 Faraonovo pokajanje pred smrt? 80. Faraonovo pokajanje pred smrt? Prema Suri 10:90-92, faraon se pokajao pred smrt i bio spašen: Sura 10:90-92 „I provedosmo sinove Israilove preko mora, pa ih je slijedio faraon i vojske njegove nasiljem i plahovitošću. Dok, kad ga stiže davljenje, reče: “Vjerujem da nema boga osim Onog u kojeg vjeruju sinovi Israilovi i ja sam od muslimana!” “Zar sad! A doista nisi poslušao prije i bio si od mufsida. Zato ćemo danas spasiti tebe - s tijelom tvojim - da budeš znak za onog ko bude iza tebe.” A uistinu, mnogi od ljudi su prema znacima Našim nemarni.“ (Mlivo) Ali Sura 4:18 kaže da se takva stvar ne može dogoditi: Sura 4:18 „A nije pokajanje za one koji rade loša djela - dok, kad se približi jednom od njih smrt, rekne: “Uistinu! Ja se sad kajem”, niti za one koji umru, a oni budu nevjernici. Tim takvima smo pripremili kaznu bolnu.“ (Mlivo) A i ova sljedeća Sura: Sura 40:83-85 „Pa pošto su im poslanici njihovi došli sa dokazima jasnim, likovali su s onim šta je kod njih od znanja, a spopalo ih je ono čemu su se izrugivali. Pa pošto bi vidjeli silu Našu, rekli bi: “Vjerujemo u Allaha - Njega Jedinog, a ne vjerujemo u ono šta smo pridruživali.” Tad im ne bi koristilo vjerovanje njihovo pošto bi vidjeli silu Našu. Sunnet je to Allahov koji je doista prošao na robovima Njegovim; a izgubili bi ondje nevjernici!“ (Mlivo) Arapski tekst zaista kaže 'danas ćemo spasiti tebe i tvoje tijelo' – iako mnogi moderni prevodioci to pokušavaju sakriti zato što znaju za kontradikciju, Mlivo je iskren u svojem prijevodu.

Tahrif i Tora: Stavovi ranih muslimanskih pisaca i polemičara o autentičnosti hebrejskih spisa ​ ​ ​ ​ ​ Tahrif i Tora Rani muslimanski pisci i polemičari o autentičnosti hebrejskih spisa Sam Shamoun UVOD Kao što čitatelji naše stranice znaju, jedan od naših specifičnih ciljeva bio je pobiti optužbu da je Sveta Biblija do te mjere oštećena da njezina poruka više ne odražava izvorna učenja proroka i Gospodina Isusa Krista. Jedan od načina na koji smo to pokušali pokazati je pobijanje često ponavljane muslimanske tvrdnje da Kur'an i najraniji zapisi islama uče da su Sveta pisma promijenjena. Naša analiza i Kur'ana i najranijih zapisa o islamu pokazala je da su prvi muslimani vjerovali da su prethodni spisi ostali u nekorumpiranom obliku i da su bili dostupni u vrijeme Muhammedovog dolaska. [1] Molimo pročitajte sljedeće dokaze: http://answering-islam.org/Quran/Bible/index.html http://answering-islam.org/Responses/Meherally/bible.htm http://answering-islam.org/Responses/Meherally/bible2. htm http://answering-islam.org/Responses/Meherally/bible_r1.htm http://answering-islam.org/Responses/Meherally/bible_r2.htm http://answering-islam.org/Responses/Meherally/bible_r3 .htm http://answering-islam.org/Responses/Meherally/taurat_challenge.htm http://answering-islam.org/Responses/Meherally/taurat.htm U ovom radu usmjeravamo pažnju na spise prvih muslimanskih apologeta i polemičara kako bismo utvrdili njihove poglede na Sveto pismo. Točnije, osvrćemo se na stavove najranijih muslimanskih polemičara u vezi s hebrejskim spisima kako bismo utvrdili vjeruju li da su prethodni spisi ostali netaknuti. Sljedeći citati preuzeti su iz knjige Camille Adang, Muslimanski pisci o židovstvu i hebrejskoj Bibliji od Ibn Rabbana do Ibn Hazma . Objavio ga je EJ Brill Leiden 1996 (Brill Academic Publishers 1997), ISBN: 9004100342. [2] Adang usmjerava svoju pažnju na sljedeće muslimanske autore, posebno na posljednjih devet: Ebu'l-Rabi 'b. al-Layth (oko 8. stoljeća nove ere). 'Ali b. Rabban al-Tabari (r. 810. n. E.). Ebu Muhammed 'Abd Allah b. Muslim b. Qutayba (r. 828. n. E.). Ahmad b. Abi Ya'qub b. Ja'far b. Wahb b. Wadih al-'Abbasi (b. Prva četvrtina 9. stoljeća nove ere). Ebu Džafer Muhammed b. Jarir al-Tabari (r. 839. n. E.). Ebu'l-Hasan 'Ali b. al-Husayn al-Mas'udi (r. 893 AD). Ebu Bekr Muhammed b. al-Tayyib b. Ja'far b. Muhammed b. al-Qasim (ibn) al-Baqillani (r. 950) Ebu Nasr Mutahhar b. Tahir al-Maqdisi. Abu'l-Rayhan Muhammad rođ. Ahmad al-Biruni (r. 973 AD). Ebu Muhammed 'Ali b. Ahmad b. Hazm (r. 994. n. E.). Prvih 7 pisaca smatralo je da su Hebrejski spisi ostali netaknuti, a zadnja 3 tvrde da se dogodila tekstualna korupcija. Ibn Hazm bio je najglasniji od onih koji su smatrali da je tekst hebrejske Biblije oštećen. Ovdje će nam biti cilj da se posebno fokusiramo na stavove prvih 7 muslimana. To činimo kako bismo pokazali da prvi muslimani nisu držali stajališta da su prethodne knjige, posebno knjige hebrejske Biblije, bile oštećene do te mjere da je njihova poruka bila nepouzdana i da više nije točno odražavala izvornu poruku SZ proroci. Ibn al-Layth ... U poslanici Ibn al-Layth-a, s druge strane, tahrif se jasno tumači kao iskrivljenje njihovog osjećaja : ko god pogleda u knjige proroka, naći će spomenutog Muhammeda, ali ljudi iz knjige su ih zaklonili reference promjenom njihove interpretacije. Ibn al-Layth kategorički poriče mogućnost dodavanja ili izostavljanja odlomaka iz spisa i ispovijeda svoje uvjerenje - i kalifa Haruna - u autentičnost ovih spisa. Čini se da ovo gledište dijeli Ibn Rabban. (str. 224) Ibn Rabban ... Optužba namjernog izvrtanja Tore, koji smo pronašli na primjer u djelima Ibn Hazma, nigdje se izrazio u Kitab al-din a'l-dawla ... on se odnosi na narušavanje tumačenja od spisa, a ne samog teksta ... Međutim, Ibn Rabban si nije mogao priuštiti odbacivanje Tore kao krivotvorenja, jer bi mu to oduzelo glavni dokaz koji iznosi za Muhamedovu istinitost; česta pojava njegovog imena i opisa u židovskim - i kršćanskim - spisima. U velikoj mjeri isto vrijedi i za Dala'il al-nubuwwa Ibn Qutaybe . (str. 225) Ibn Qutayba ... Ibn Qutayba koristio je Toru ne samo kao knjigu u kojoj se predviđa dolazak Poslanika, već i kao povijesni izvor ... ... Jasno je da se pod tahrifom podrazumijeva pogrešno tumačenje inače izvornog teksta. Ibn Qutayba ne dovodi u pitanje vjerodostojnost ili valjanost židovskih spisa i nigdje ne optužuje Židove da su ih iskrivili. Doduše, u svom Ma'arifu navodi da je Tora u jednom trenutku spaljena, ali odmah dodaje da ju je Ezra obnovio nakon povratka Židova u Siriju ... Izjava o obnovi Izgubljene Tore vjerojatno se neizravno vraća u apokrif IV. Ezre s kojim je, kao što smo vidjeli u četvrtom poglavlju, Ibn Qutayba bio upoznat u ovom ili onom obliku. Motiv Ezre vidimo kao nadahnutog obnovitelja svetih spisa koji se ponavlja u radovima drugih povjesničara, među njima i al-Tabarija. (str. 225-226; podvučeni naglasak naš) Al-Ya'qubi Kao u slučajevima Ibn Rabbana i Ibn Qutaybe, čini se da tahrif nije bio problem za al-Ya'qubija ... ... Međutim, najvažnija je činjenica da poput Ibn Qutaybe al-Ya'qubija ne vidi razlog da ne prihvati dokaze iz Tore. (str. 226, 227) Al-Tabari ... Proučavanje njegovog objašnjenja stihova u kojima se javlja optužba za tahrif , kao i onih u kojima se slični navodi iznose na račun Židova, omogućava nam da sažmemo njegove stavove o tom pitanju na sljedeći način: ... Kad je Mojsije naredio Izraelcima da izraze svoje pokajanje, upotrijebili su frazu koja nije ona koju su im rekli: umjesto hitte - koja prema Goldziheru može biti izvedena iz hebrejskog hata'nua , zgriješili smo - rekli su hinta . Ovdje se izvršilo usmeno izobličenje i al-Tabari ga ne povezuje s napisanim tekstom Božje riječi . Isto se odnosi na slučaj sedamdeset starješina koji su pratili Mojsija na planinu Sinaj i kojima je bilo dopušteno čuti Božji govor. Kad su se vratili svom narodu, neki od njih dali su lažno izvješće o onome što su čuli, iskrivljujući izgovorene Božje riječi, ali ne i napisanu Toru, kako to izričito navodi al-Tabari. (str. 227-228; podvučeni naglasak naš) U Kuranu se opominju rabini da ne skrivaju svoje znanje u svojoj želji za moći i svjetovnom dobiti. Ipak, neki od njih pišu knjigu prema njihovim vlastitim tumačenjima uz Toru i uvrću jezik, tako da muslimani mogu pomisliti da je ono što lažno predstavljaju iz Božje knjige i dio Njegove objave, dok zapravo Bog nikada otkrio bilo što takvo bilo kom od svojih proroka. Time Božjoj knjizi dodaju ono što joj ne pripada. Ponovno, kontekst sugerira da al-Tabari ove dodatke razumije kao usmene, a ne kao tekstualne . Kad ti rabini izvrću jezik, iskrivljuju stvarno značenje riječi u nešto neprikladno, prezirući Muhammeda i njegovu religiju. Al-Tabari izričito iznosi ono što razumije iskrivljujući Božju riječ: mijenjajući njezino značenje i tumačenje, namjerno savijajući njezino izvorno značenje nečemu drugom . (str. 229) U al-Tabari-jevom Tefsiru nema sugestija da je Tora izgubljena ili propala u nekom trenutku povijesti. Međutim, u svom Annalesu autor navodi da je spaljen i izgubljen, ali da ga je Ezra čudesno obnovio: Kad su se [Izraelci] vratili u Palestinu, nisu imali božanskih spisa, jer je Tore bila zaplijenjena i spaljena, a ona je propala. Ezra, jedan od zarobljenika u Babilonu koji se vratio u Palestinu, provodio je dan i noć tugujući zbog nje, u samoći. Dok je bio u dolinama bez vode i u pustinji, tugujući zbog Tore i plačući, eto, prišao mu je čovjek dok je sjedio, a [čovjek] je rekao: "O Ezra, što te žalosti?" Ezra je rekao: "Tugujem zbog Božjeg pisma i saveza koji je bio među nama, ali naši prijestupi i Gospodnji gnjev nad nama došli su do takvog prolaza da je učinio da nadvlada naš neprijatelj. Ubili su naše ljude, uništili našu zemlju i spalili našu božansku knjiga bez koje naše svjetovno postojanje i naš budući život nemaju smisla. Na čemu bih plakao ako ne na ovome? " Čovjek je rekao, "Želite li da vam se vrati? "Ezra upita:" Je li to moguće? "" Da ", odgovorio je čovjek." Vratite se brzo, očistite se i očistite odjeću. Onda budi ovdje sutra. " Ezra se vratio, očistio sebe i odjeću i otišao na zakazano mjesto. Sjeo je tamo, a čovjek je došao noseći posudu napunjenu vodom - on je bio anđeo poslan od Boga - i dao je Ezri da pije iz te posude. Tada se Tora predstavila u Ezrinoj svijesti. Ezra se vratio Izraelskoj djeci i postavio im Toru, kako bi mogli znati što ona dopušta, a što zabranjuje, njezine obrasce, propise i zakone. Voljeli su to kao nikada prije ništa. Tora je uspostavljena među njima, a s njom je i njihova stvar dobro prošla. Tada je umro. S vremenom su Izraelci smatrali Ezru Božjim sinom. Bog im je opet poslao proroka, kao što je to činio u prošlosti, da ih usmjerava i podučava i zapovijeda im da slijede Toru. (str. 230-231) Al-Baqillani ... Čini se da je al-Baqillani jednostavno pretpostavio da je autentičan, iako ukinut ... Očito je al-Baqillani vjerovao da su Mojsijeve riječi još uvijek postojale u njihovom hebrejskom izvorniku i da bi mogle poslužiti kao kamen temeljac za usporedbu izjava Židova. Izraz koji on koristi označava nenamjerne pogreške počinjene u procesu prevođenja, a ne namjerne izmjene izvršene u tekstu Tore. (str. 234., 235.) Al-Ma'sudi Prema al-Ma'sudijevom izvještaju o Tori - koji odjekuje onom o al-Ya'qubiju - tekst Tore nije oštećen; nema novih uvedeni su zakoni; stare su upravo vraćene ... ... Jedno vrijeme je rješava problem tahrif - u Muruj - jasno je da je on optužuje Židove od iskrivljuju smisao Tore, a ne tekst ... Do sada smo susreli samo autore koji su se priklonili stavu da se lažno predstavljanje Tore na koju se govori u Kuranu samo odnosi na značenje Tore, a ne na njezin tekst . Kao što se može zaključiti iz al-Tabari-jevog Tefsira , međutim, i suprotno mišljenje imalo je svoje partizane. S al-Maqdisijem obraćamo se autoritetu koji je sumnjao u autentičnost teksta. (str. 232; podvučeni naglasak naš) Adang zaključuje: ... Utvrđeno je da VEĆINA naših autora pristaje na blagu interpretaciju kuranskog navoda o velikom miješanju Tore u Jevreje ( tahrif ) ; prema ovom tumačenju promijenjen je samo smisao biblijskog teksta dok je sam tekst ostao netaknut. Samo su al-Maqdisi i Ibn Hazm vjerovali da je tekst pretrpio iskrivljenja . Osoba koju je Ibn Hazm smatrao odgovornom za korupciju Tore bio je prepisivač Ezra, kojeg su Hazmovi prethodnici uglavnom stavljali u vrlo pozitivno svjetlo . Osim al-Tabarija, autori koji su se držali umjerenog pogleda na tahrifosjećao opravdanim u korištenju Biblije kao povijesnog izvora i u apologetske svrhe. (str. 251; podcrtano i glavno naglašavanje naše) Thomas F. Michel podupire zaključke Camille Adang. U svom prijevodu Shaik-ul-Islam-a, odgovora Ibn Tejmijje kršćanima, Michel piše: Izraz tahrif svoje porijeklo pronalazi u Kuranu. U svom verbalnom obliku ukazuje na optužbu bačenu četiri puta (4:46; 5:13; 5:41; 2:75) protiv židovskih vođa i nosi značenje da oni krivo citiraju svoja Pisma izvan konteksta . Na toj je osnovi rano napravljena razlika u polemičkoj tradiciji između tahrifa al-lafza i tahrifa al-ma'ne , prva koja se odnosila na stvarno izobličenje teksta i korupciju, druga koja se odnosi na lažnu i iskrivljenu interpretaciju u osnovi zvučnih tekstova . Rani muslimanski polemičari, poput 'Ali al-Tabari, Zaydi al-Qasim ibn Ibrahim i Al-Hasan ibn Ayyub, primijenili su koncept tahrif al-ma'na na kršćanske, kao i židovske spise . Kasniji polemičari ašaritske škole poput AL-BAQILLANI, AL-GHAZALI i FAKR AL-DIN AL-RAZI pristupili su Bibliji KAO OSNOVNO ZVUKU U TEKSTU, ali kršćani i Židovi pogrešno je protumačili . Ibn Hazm u svom radu Al-Fisal fi al-Milal wal-Ahwa wal-Nihal , pažljivo je izgradio slučaj za verbalnu korupciju biblijskog teksta. Prema Ibn Hazmu, Biblija nije Božja poruka koja sadrži neke pogrešne odlomke i riječi, već je statusa anti-Svetog pisma, "proklete knjige", proizvoda sotonističkog nadahnuća. Njegov je zaključak označio ODLAZAK OD PRETHODNOG MIŠLJENJA PRIJE NJEGOVOG VRIJEME, a slijedili su ga sljedeći pisci samo s pažljivim kvalifikacijama. Iako je većina kasnijih polemičara Ibn Hazmove zaključke odbacila kao krajnje, snagom svoje argumentacije utjecao je na svu sljedeću polemičku literaturu. Pitanje tahrifaSveto pismo bilo je ono koje nijedan polemičar - kršćanin, musliman ili židov - nije mogao ostaviti neobrađenim. (Michel, Odgovor muslimanskog teologa na kršćanstvo [Caravan Books; Delmar, NY, drugo tiskanje 1999.], str. 89-90; podebljano i veliko naglašavanje naše) ZAKLJUČAK Prethodni citati pružaju dodatne dokaze da muslimanska tvrdnja o tekstualnoj korupciji Svete Biblije nalazi malo podrške iz spisa prvih muslimana. Prilično je očito da je većina prvih muslimanskih polemičara (ako ne i svi oni) vjerovala da je tekst prethodnih spisa, barem u slučaju hebrejske Biblije, ostao netaknut. Očiti razlog zašto su neki muslimani iz prošlosti, poput Ibn Hazma (i mnogih danas), tvrdili da je Sveto pismo iskvareno, jest taj što se poruka Svete Biblije izravno protivi tvrdnjama Kur'ana. Drugim riječima, Sveta Biblija i Kur'an međusobno se proturječe oko ključnih, temeljnih pitanja koja pokazuju da oboje ne mogu biti točni. Oboje mogu pogriješiti, ali obojica ne mogu biti od istog Boga. Stoga je dilema za muslimana sasvim očita, jer prihvatiti Svetu Bibliju kao sačuvanu Božju riječ znači odbaciti i Kuran i Muhammeda. Ali napadati Svetu Bibliju znači diskreditirati Kuran i najranije muslimanske izvore koji potvrđuju autoritet, dostupnost i autentičnost prethodnih spisa. Slava uskrslom Gospodinu i besmrtnom Spasitelju Isusu Kristu, jer mi kao kršćani nismo u takvoj dilemi. Željeli bismo pozvati muslimane da odbace Kur'an i prihvate jedinu istinitu nadahnutu Božju riječ, Svetu Bibliju, i prigrle Isusa Krista kao svog Gospodara i Spasitelja. Osim ovoga, jednostavno nema druge nade. "Temeljito proučavate svete spise jer mislite da u njima posjedujete vječni život i upravo ti isti spisi svjedoče o meni , ali niste voljni doći k meni kako biste imali život." Ivan 5: 39-40 NET Biblija "O njemu svi proroci svjedoče da svatko tko vjeruje u njega prima oproštenje grijeha kroz njegovo ime." Djela apostolska 10:43 NETO _____________________________ [1] Da bismo uvidjeli koliko su čvrsti islamski dokazi koji se tiču ​​prvih muslimana koji vjeruju da je Sveta Biblija sačuvana Božja riječ, pozdravljamo naše čitatelje da slušaju debatu između Sama Shamouna i Nadira Ahmeda o ovoj temi koja je uzela mjesto na Paltalku ( http://www.islamiccenterofpeoria.org/debates.html ). [2] Zanimljivo je da smo ovu knjigu pronašli pregledavajući odjeljak preporučenih knjiga na web mjestu Muslim Roberta Squiresa (koje je privremeno isključeno)! Članci Sama Shamouna Kur'an o početnoj stranici Biblije koja odgovara na islam ​ ​ ​ ​ ​ ​

Sedam zemalja The Seven Earths https://answering-islam.org/Quran/Science/seven_earths.html ​ ​ ​ ​ Kur'an i naučni problem: Sedam zemalja Njihovo postojanje i njihovo mjesto Neke naše čitatelje može iznenaditi kada Kur'an uči da je Allah stvorio sedam zemalja. "Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa, a isto toliko i Zemlje ..." S. 65:12, prijevod F. Malika Što bismo trebali razumjeti ovih sedam zemalja? Zemlja u smislu kopnene mase, tj. Sedam kontinenata smještenih na našem jednom planetu zemlji? Drugi planeti slični našoj zemlji? Prije nego što procijenimo je li ova kur'anska izjava istinita, tj. Odlučujemo o njezinoj znanstvenoj ispravnosti, trebamo razjasniti točno razumijevanje ovih "sedam zemalja", posebno kako ih je Muhammed razumio. Učenje o sedam zemalja nalazi se u ranim islamskim podacima, ahaditima i komentarima Kur'ana. Dokazi iz Ahadith-a Sahih Al-Buhari Prepričan Muhammad bin Ibrahim bin Al-Harith: od Ebu Seleme bin 'Abdur-Rahmana koji se sukobio s nekim ljudima na komadu zemlje, pa je otišao do' Ajše i rekao joj o tome. Rekla je: "O Ebu Seleme, izbjegavaj zemlju, jer je Allahov Poslanik rekao:" Svakome ko nepravedno oduzme makar i dio zemlje, vrat će biti zaokružen njime na sedam zemalja . "(Svezak 4., knjiga 54. , Broj 417; vidi također brojeve 418, 420; svezak 3, knjiga 43, brojevi 632-634) Prepričan 'Abdullah: Jedan (jevrejski) rabin došao je Allahovom Poslaniku i rekao: "O Muhammede! Doznajemo da će Allah staviti sva nebesa na jedan prst, i zemlju na jedan prst, i drveće na jedan prst, i vodu i prašinu na jedan prst, a sva ostala stvorena bića na jedan prst. Tada će reći: "Ja sam Kralj." Rabin. Tada je Allahov Poslanik izgovorio: "Nisu samo procijenili da su oni od Allaha napravili ono što je zaslužno za njega." (39.67) (Svezak 6, Knjiga 60, Broj 335) Sahih Muslim Muhammed b. Ibrahim je rekao da mu je Ebu Selema izvijestio da između njega i njegovih ljudi postoji spor oko dijela zemlje, a on je došao do 'A'ishe i spomenuo joj to, nakon čega je rekla: Abu Salama, suzdrži se od dobivanja ove zemlje, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Ko uzurpira makar i dio zemlje, učinit će da oko vrata nosi sedam zemalja . (Knjiga 010, broj 3925; vidi također brojeve 3920-3924) El-Tirmizi Prenosi EbuHurejre Dok Allahova Poslanika (savs) i njegovi prijatelji sjedili su oblaci došli preko njih i Allahov Poslanik (savs) je upitao: „Znate li što je to?”Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik najbolje znali, rekao je: "To su oblaci (anan), to su vodonosci Zemlje, koje Allah tjera ljudima koji Mu ne zahvaljuju ili ga ne pozivaju." Zatim je upitao: "Znate li što je iznad vas?" Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje znali, rekao je: "To je nebeski svod, plafon koji se čuva i talasi koji se zadržavaju." Zatim je pitao: "Znate li što je između vas i toga?" Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje znali, rekao je: "Između vas i petsto je godina." Zatim je upitao: "Znate li što je iznad toga?" Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje rekao, "Dva neba na udaljenosti od pet stotina godina između njih. "Nastavio je tako govoriti dok nije izbrojao sedam nebesa, udaljenost između svakog para bila je kao između Neba i Zemlje. Zatim je upitao:" Znate li što je iznad toga? "Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje znali, rekao je," Iznad toga je Prijestolje, a udaljenost između njega i (sedmog) neba jednaka je onoj između svakog para nebesa. "a udaljenost između njega i (sedmog) neba jednaka je udaljenosti između svakog para nebesa. "a udaljenost između njega i (sedmog) neba jednaka je udaljenosti između svakog para nebesa. "Zatim je upitao: "Znate li što je ispod vas?" Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, najbolje znali, rekao je: "To je zemlja." Zatim je upitao: "Znate li što je ispod toga?" Na njihov odgovor da su Allah i Njegov Poslanik, alejhi selam, najbolje znali, rekao je: "Ispod je još jedna Zemlja s putovanjem od pet stotina godina između njih", i tako sve dok putovanjem nije izbrojio sedam zemalja od pet stotina godina između svakog para. Zatim je rekao: "On, u čijoj je ruci Muhammedova duša, ako bi uže spustili na najnižu zemlju, to ne bi prošlo iz Allahovog znanja."Zatim je učio:" On je Prvi i Posljednji, Vanjski i Unutrašnji i On je sveznajući. "(Tirmizi je komentirao da recitacija Allahovog Poslanika ajeta ukazuje na to da će on pasti u okviru Allahovog znanja, moći i moći, jer Allahovo znanje, moć i vlast su svugdje, dok je on na Aršu, kako je Sebe opisao u svojoj Knjizi.) Ahmad i Tirmizi su to prenijeli. (Broj 1513 - preuzeto s CD-ROM verzije ALIM) Napomena: Ovaj hadis je posebno relevantan, jer se pozivanje na sedam zemalja ovaj put nije dogodilo usput dok se govori o nekoj drugoj temi. Sam Muhammad preuzima inicijativu da podučava svoje sljedbenike strukturi svemira. Činjenica da postoji sedam nebesa i sedam zemalja već je navedena u Kur'anu. Muhammed, međutim, želi da njegovi sljedbenici također znaju kakav je odnos između ovih sedam nebesa i sedam zemalja, kakav je točno njihov relativni položaj i udaljenost između njih. Prenosi Ubayy ibn Ka'b U vezi s riječima Allaha, dž.š., "Gospodar tvoj izrodio je njihovo potomstvo iz bokova Ademove djece." (7: 172) Ubayy je rekao: Okupio ih je i spojio, zatim ih oblikovao i obdario snagom govora i oni su počeli govoriti. Potom je s njima sklopio sporazum i savez. Natjerao ih je da svjedoče o sebi (govoreći) Nisam li ja vaš Gospodar. Oni su rekli: Da. Rekao je: Pozivam vas da svjedočim sedam nebesa i sedam zemalja u vezi s vama ... Prenio Ahmad. (Broj 41 - preuzet sa verzije CD-ROM-a ALIM) Pripovijedao je AbuSa'id al-Khudri Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je da je Mojsije zamolio svog Gospodara da ga nauči nečemu čime bi ga spominjao ili molio, a rečeno mu je da kaže: "Nema boga osim Allaha." Odgovorio je svome Gospodaru da su to govorile sve Njegove sluge, ali on je želio nešto posebno za sebe i rekao je: "Mojsije, sedam nebesa i njihovi stanovnici bili su, osim mene, i sedam zemalja stavljene na jednu stranu vage i "Nema boga osim Allaha", s druge strane, "Nema boga osim Allaha", nadmašio bi ih. " Prenosi se u Sharh as-Sunnah. (Broj 731 - preuzeto s verzije CD-ROM-a ALIM) Prenosi Ya'la ibn Murrah Ya'la je rekao da je čuo kako Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Ako neko pogrešno zauzme raspon zemlje, Allah, koji je velik i sjajan, natjerat će ga da ga kopa dok ne dođe do kraja sedam zemalja i tada će ga svezati oko vrata do Kijametskog dana kad se sudi ljudima. " Ahmad ga je prenio. (Broj 885 - preuzeto sa verzije CD-ROM-a ALIM) Fikh-us-Sunna ... Ata ibn ebi Marvan navodi od svog oca da je Ka'b zakletvu dao Onaj koji je otvorio more Mojsiju da mu je Suhaib rekao da kad god je Allahov Poslanik sallallahu alehi ve sellem vidio grad u koji je želio ući , rekao bi: "O Allahu, Gospodaru sedam nebesa i onoga što oni zasjenjuju, Gospodaru sedam zemalja i onome što nose , Gospodaru sotona i onih koje oni zavode, Gospodaru vjetrova i onome što oduvaju, ja tražim od Tebe dobro ovog grada i dobro njegovih stanovnika i dobro onoga što je u njemu. Utječem se Tebi od njegovog zla i zla njegovih stanovnika i zla onoga što je u njemu. " To povezuju an-Nasa'i, ibn Hibban i al-Hakim koji to nazivaju sahih ... (svezak 2, broj 119b- preuzeto sa CD-ROM verzije ALIM) ... Halid b. Walid je izvijestio da je jednom patio od nesanice. Poslanik, a.s., mu je rekao: "Hoću li te naučiti riječima zbog kojih ćeš ići spavati kad ih izgovoriš? Reci:" Allahu, Gospodaru sedam nebesa i što god oni pokrili, Gospodaru Zemlje i sve što sadrže , Stvoritelju vragova i onoga koga zavode, budi mi zaštitnik od zla svih Tvojih stvorenja da se neka od njih ne bi požurila drsko protiv mene ili prešla granice. Čast je onaj koji je u tvojoj zaštiti i blagoslovljen budi Tvoje ime, nema boga osim Tebe. " (Izvijestio At-Tabrani u svom radu Al-Kahir i Al-Awsat. Njegov lanac je zvučan, iako ga Abdur-Rahman nije čuo od Halida. Al-Hafiz al-Mundhari ga je spomenuo) - preuzeto s verzije CD-ROM-a ALIM) Dokazi ranih muslimanskih povjesničara i komentatora Tefsir Ibn Abbas (Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa) jedno iznad drugog poput kupole, (i od zemlje sličnih njemu) sedam zemalja, ALI ONI SU RAVNI . (Zapovijed se polako spušta među njih.) Kaže: Anđele s neba spušta s objavom, Svetim pismom i nesrećama (da biste znali) i priznaje (da Allah može sve učiniti) koji se odnose na stanovnike nebesa i zemlje, (i da Allah sve okružuje znanjem) i da Njegovo znanje obuhvata sve. ' ( Tanwïr al-Miqbïsov min Tafsïr Ibn 'Abbïs ; mrežni izvor ; podebljano, podcrtano i glavno naglašavanje naše) Al-Tabari Prema Muhammedu b. Sahl b. 'Askar-Isma'il b. 'Abd al-Karim-Wahb, spominjući neka njegova veličanstva (kako je opisano kako slijedi): Nebo, zemlja i oceani nalaze se u haykalu , a haykal je u podnožju nogu . Božje noge su na podnožju. Nosi Nogu. Postala je poput sandale na njegovim nogama. Kad su Waha pitali: Što je hajkal ? Odgovorio je: Nešto na nebeskim ekstremitetima što okružuje zemlju i oceane poput užadi kojima se učvršćuje šator. A kada su Waha pitali kako su (konstituirane) zemlje, on je odgovorio: To su sedam zemalja koje su RAVNE i otoci. Između svake dvije zemlje nalazi se ocean. Sve što je okruženo (okolnim) oceanom i haykal-omje iza oceana. ( Povijest općeg uvoda Al-Tabari i od stvaranja do poplave , svezak 1., prijevod Franz Rosenthal [Državno sveučilište New York Press, Albany 1989.], str. 207.-208.) Ibn Kathir znači, stvorio je sedam zemalja. U dva Sahiha postoji hadis koji kaže ... Na početku svoje knjige, El-Bidajah wan-Nihayah , spomenuo sam različita kazivanja za ovaj hadis kada sam ispričao priču o stvaranju zemlje. Sva hvala i hvala pripada Allahu. Oni koji su ovaj hadis objasnili kao sedam kontinenata donijeli su nevjerovatno objašnjenje koje je u suprotnosti sa slovom Kur'ana i hadisa, a da za to nisu imali dokaza . ( Tafsir Ibn Kathir (skraćeni) Svezak 10. (Sura At-Tagabun do kraja Kur'ana) , skraćen od grupe učenjaka pod nadzorom šejha Safiur-Rahmana Al-Mubarakpurija [Darussalam Publishers & Distributors, Rijad, Houston , New York, London, Lahore; prvo izdanje, rujan 2000.], str. 55-56; podebljani naglasak naš) Muhammed ibn 'Abd Allah al-Kisa'i ... Postoji sedam zemalja . Prva se zove Ramaka, ispod koje je Neplodni vjetar, kojeg može svladati ne manje od sedamdeset tisuća anđela. Ovim vjetrom Bog je uništio narod Ad. Stanovnici Ramake su narod zvan Muwashshim, nad kojim su vječne muke i božanska odmazda. Druga se zemlja zove Khalada, u kojoj su oruđe mučenja za stanovnike Pakla. Tamo živi narod zvan Tamis, čija je hrana njihovo vlastito meso, a piće njihova vlastita krv. Treća zemljanaziva se Arqa, u kojem obitavaju mulasti orlovi s kopljastim repovima. Na svakom repu je tristo šezdeset otrovnih peraja. Da je čak i jedno pero postavljeno na lice zemlje, cijeli bi svemir preminuo. Stanovnici su nacije zvane Kajs, koja jede prljavštinu i pije majčino mlijeko. Četvrta zemlja zove se Haraba, u kojoj obitavaju zmije Pakla, velike kao planine. Svaka zmija ima očnjake poput visokih palmi, a ako bi svojim očnjacima udarile u najgoru planinu, bila bi sravnjena sa zemljom. Stanovnici ove zemlje su nacija koja se zove Jilla i nemaju oči, ruke ili noge, ali imaju krila poput šišmiša i umiru samo od starosti. Peta zemljanaziva se Maltham, gdje kamenje sumpora visi oko vrata nevjernika. Kad se vatra zapali, gorivo se stavlja na njihove grudi i plamen im iskače na lica, kao što je rekao: Vatra čije su gorivo ljudi i kamenje (2:24), a Vatra će im prekriti lica (14: 50). Stanovnici su nacija koja se zove Hajla, koji su brojni i jedu jedni druge. Šesta zemlja zove se Sijjin. Evo matičnih knjiga paklenih ljudi, a njihova djela su gnusna, kao što je rekao: Zaista je registar djela zlih sigurno Sijjin (83: 7). Ovdje živi nacija Qatat, koja je oblikovana poput ptica i istinski štuje Boga . Sedma zemljanaziva se Ajiba i prebivalište je Iblisa. Tamo živi narod zvan Khasum, koji je CRAN i nizak, s kandžama poput lavova. Oni će dobiti gospodstvo nad Gogom i Magogom, koji će oni biti uništeni ... ( Tales of the Prophets-Qisas al-anbiya , trans. Wheeler M. Thackston Jr. [Great Books of the Islamic World, Inc., Distribuirano u publikaciji Kazi; Chicago, IL 1997], str. 8-9) Šejh Al-Albani Kasno poznati moderni učenjak hadisa Al-Allamah Muhammad Nasir ud-Deen Al-Albani, nakon što je citirao sljedeću predaju: 134 - "Kada se smrt približila Allahovom Poslaniku Nuhu - sallAllahu alejhi ve sellem - rekao je svom sinu: Ispričat ću vam svoju ostavinu; dvije stvari vam zapovijedam i dvije vam zabranjujem. sa "La ilaha" Allaha "(" Nema nikoga vrijednog obožavanja u istini, osim Allaha) ako je sedam nebesa i sedam zemalja postavljeno na vagu, a "La ilaha" Allaha Allah "s druge strane , tada bi "La ilaha" Alla Allaha "bila teža ... Silsilah Saheehah: 134 Naveo da: 4 - Sedam je zemalja poput sedam nebesa. O tome ima mnogo Ahadeeth-a u Bukharee-u i Muslim-u te u drugim knjigama. Možda ćemo jednog dana imati vremena pratiti ove Ahadeeth i istražiti ih. Ono što podupire ove Ahadeeth je izreka Allaha Tabaraka wa Ta 'aala: << Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa i sličnih Zemlji (tj. Sedam). >> Tj. Slični su u stvaranju i u broju. Dakle, ne biste trebali obraćati pažnju na onoga tko to objašnjava, jer tamo završava kao negacija sličnosti, kao i u brojkama, zavaravajući Europljani i tamo gdje je njihovo znanje dopiralo, jer je otišao gore u u svemir, međutim, oni ne znaju za sedam zemalja, zajedno s tim da ne znaju za sedam nebesa. Hoćemo li odbaciti Allahov govor i govor Njegovog Poslanika zbog neznanja Europljana i ostalih zajedno s njima, izjavljujući da što više povećavaju svoje znanje o svemiru, to više povećavaju i svoje neznanje o njemu. Allah Najveći rekao je istinu kad je rekao: << A znanja, vama (čovječanstvu) je dato samo malo >> (Al-Albani, Ahadeeth of Tawheed od Silsilah Ahadeeth As-Saheehah ;izvor ; podebljano i podcrtaj naglasak naš) Prethodni citati pokazuju izvan svake razumne sumnje da su prvi muslimani, Muhammed i njegovi drugovi, vjerovali da postoji sedam stvarnih zemalja. Uz to, ovi izvori nepobitno dokazuju da je Muhammed naučio svih ovih sedam zemalja, uključujući zemlju na kojoj živimo, da budu ravne, nešto poput kontinentalne ploče, ali ne sferične poput globusa. (Za daljnje podatke pogledajte članak Zemlja: ravna ili okrugla? ). Sasvim je očito da se Muhammed ovdje grdno prevario. O ovom pitanju treba iznijeti još jedno važno zapažanje: " Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa, a isto toliko i Zemlje ..." F. Malik " Allah je taj koji je stvorio sedam nebesa i od njih slična zemlji ..." Pickthall " Allah je Onaj koji je stvorio sedam nebeskih svodova, a na Zemlji sličan broj ..." Jusuf Ali Svi ovi prijevodi pokazuju da naglasak ovog stiha nije broj neba i zemlje, svrha ovog ajeta je jasno odgovoriti na pitanje: Tko je tvorac sedam nebesa i zemalja? Pretpostavlja se da doista postoji sedam nebesa i sedam zemalja. To nisu nove informacije. U mnogim gore navedenim ahaditima, činjenica da je Muhammed odredio broj nebesa i Zemlje kao sedam nikada nije izazvala nikakvo iznenađenje. To je bilo opće shvaćanje u to vrijeme, u koje su vjerovali mnogi. Zapravo, u drugom citiranom hadisu, to je židovski rabin koji dolazi Muhammedu i govori o mnoštvu nebesa i mnoštvu zemalja. Kur'an samo naglašava da je stvoritelj svih njih Allah, niti jedan od mnogih bogova u koje su Arapi još uvijek vjerovali u to vrijeme. On je jedini stvoritelj svih zemalja, i stoga on jedini ima moć nad svim zemljama. Ostatak ayaha potvrđuje ovaj naglasak: " Allah je Onaj koji je stvorio sedam nebeskih svodova i sličan broj na Zemlji, posred njih (svih) silazi Njegova zapovijed: da biste znali da Allah ima moć nad svime i da Allah sve razumije u Znanje." Jusuf Ali Zaključak Uzimajući u obzir sve ranije predstavljene rane islamske podatke, postoji li način da se izbjegne zaključak da je kur'ansko učenje o svemiru koji je strukturiran na sedam nebesa i sedam zemalja samo ponavljanje vjerovanja i praznovjerja ljudi Muhamedovih dana ? Drevno vjerovanje u sedam zemalja velika je znanstvena pogreška i ovo lažno razumijevanje nije samo izričito podučavao Muhammed, već je čak bilo uključeno u Kur'an kao da je znanstvena činjenica. To pruža dodatne dokaze da Muhammed nije Božiji poslanik, Kur'an nije Božja riječ i da Allah islam nije pravi Bog. Jochen Katz Kur'an i naučne kontradikcije u Kur'anu odgovor na islamsku početnu stranicu ​ ​