Isa -Ješua

Matej 7,13 "Uđite na uska vrata! Jer široka su vrata i prostran put koji vodi u propast i mnogo ih je koji njime idu.
Matej 7,14 O kako su uska vrata i tijesan put koji vodi u Život i malo ih je koji ga nalaze!

Matej 23,4 Oni vezuju težke terete i stavljaju ih na pleća ljudima, dok oni sami odbijaju i prstom pomaknuti.

Matej 11,28 "Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.
Matej 11,29 Uzmite jaram moj na sebe, učite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naći ćete spokoj dušama svojim.
Matej 11,30 Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako. (Isus Hrist SIN Boga Zivoga)

Ivan 6,40A ovo je volja Oca mojega, koji me posla, da svaki, koji vidi Sina i vjeruje u njega, ima život vječni, i ja ću ga uskrsnuti u posljednji dan."

1. Ivanova 2,23Tko niječe Sina nema ni Oca; tko ispovijeda Sina ima i Oca, također.

2. Jovanova 1,9Koji god prestupa i ne stoji u nauci Hristovoj onaj nema Boga; a koji stoji u nauci Hristovoj onaj ima i oca i sina.

Izaija 43,10 Jer vi ste mi svjedoci, riječ je Jahvina, i moje sluge koje sam izabrao, ......

Mihej 4,5 Jer svi narodi idu, svaki u ime boga svojega, a mi, mi idemo u imenu Jahve, Boga našega, uvijek i dovijeka.

Izaija 65,13 Stog ovako Jahve Gospod govori: "Evo, sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati. Evo, sluge će moje piti, a vi ćete žeđati. Evo, sluge će se moje veseliti, a vi ćete se stidjeti.

Ivan 3,36 Tko vjeruje u Sina, ima vječni život; a tko neće da vjeruje u Sina, neće vidjeti života; gnjev Božji ostaje na njemu
1.Ivanova 4,14 I mi smo vidjeli i svjedočimo da je Otac poslao Sina kao Spasitelja svijeta.

1.Ivanova 4,15 Tko ispovijeda da je Isus Sin Božji, Bog ostaje u njemu, i on u Bogu.

1.Ivanova 5,5 Ta tko to pobjeđuje svijet ako ne onaj tko vjeruje da je Isus Sin Božji?

1.Ivanova 5,12 Tko ima Sina, ima život; tko nema Sina Božjega, nema života.

1. Ivanova 2,22 Tko je lažac, ako ne onaj koji tvrdi da Isus nije Krist? Antikrist je onaj

Isusove Titule i Nazivi

1. Ispunitelj proroka

2. Amin

3. Anđeo zavetni

4. Apostol

5. Život večni

6. Istina

7. Poslanik

8. Bolnik

9. Božji sin

10. Car judejski

11. Car nad carevima

12. Gospodar nad gospodarima

13. Car slave

14. Čokot

15. Dar Božji

16. Mesijanski Car

17. Gospodin

18. Dobri pastir

19. Drug carinicima i grešnicima

20. Emanuilo

21. Glava svakome poglavarstvu i vlasti

22. Gospodar od subote

23. Gospodar u Izrailju

24. Hleb života

25. Hristos-Mesija

26. Jagnje Božje

27. Slika nevidljivog Boga

28. Izbavitelj sa Siona

29. Izabranik

30. Jehoshua

31. Žrtva

32. Zastupnik

33. Jedinorođeni sin

34. Klica

35. Knez mira

36. Koren i rod Davidov

37. Lav od koljena Judina

38. Nazarećanin

39. Zastava narodima

40. Poglavar pastirski

41. Ugaoni kamen

42. Pomazanik

43. Poslednji Adam

44. Posrednik Boga i ljudi

45. Ugaoni kamen

46. Pravednik

47. Premudrost od Oca

48. Prorok

49. Prvorođeni

50. Prvosveštenik

51. Put

52. Reč života

53. Seme

54. Mladoženja

55. Sin čovječiji

56. Sin ljubazni

57. Sin Najvišega

58. Sin Svevišnjega

59. Sjajna zvezda Danica

60. Slava Izrailjeva

61. Sluga

62. Sluga svetinjama

63. Spasitelj

64. Hleb života

65. Sudija živim i mrtvim

66. Sunce pravde

67. Svedok verni

68. Glava crkve

69. Sveštenik

70. Svetac Božji

71. Svetac Izrailjev

72. Gospodar

73. Svetinja

74. Učitelj od Boga

75. Uteha Izrailjeva

76. Utočiste

77. Vaskrsenje

78. Veliki pastir

79. Veran i istinit

80. Videlo istinito

81. Miljenik Božlji

82. Videlo svetu

83. Zaklon od vetra

84. Vodja vojske Jahvine

85. Vrata

86. Svetlost sveta

87. Začetnik i usavršitelj vere

88. Spasenje Božlje

89. Ispunitelj Zakona

90. Odkupitelj

itd...itd...

----------------------------------------------------------------------------------

Preuzeto......

U ovom članku o životu Muhameda i Isusa dr. Pat Zukeran istražuje radikalne razlike između Muhameda i Isusa, te implikacije slijeđenja njihovih primjera i učenja. .

Razlike između Muhameda i Isusa!!!

1. Muhammed je rekao da Allah mrzi one koji ne prihvaćaju islam. (Kur'an 30:45, 3:32, 22:38). / Isus je rekao da Bog voli svakoga. (Ivan 3:16)

2. Muhammed je rekao: "Naređeno mi je da se borim protiv ljudi dok ne posvjedoče da nema boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov poslanik" (Muslim 1:33) / Isus je rekao: "Onaj koji živi od mača će umrijeti od mača." (Matej 26:52)

3. Muhamed je kamenovao žene zbog preljuba.(Muslim 4206) /Isus je rekao: "Neka onaj ko je bez grijeha prvi baci kamen." (Ivan 8:7)

4. Muhammed je dozvolio krađu od nevjernika.(Buhari 44:668, Ibn Ishak 764). / Isus je rekao: "Ne kradi." (Matej 19:18)

5. Muhamed je dopustio laganje. (Sahih Muslim 6303, Buhari 49:857) / Isus je rekao: "Ne svjedoči lažno." (Matej 19:18)

6. Muhamed je posjedovao i trgovao robovima.(Sahih Muslim 3901) / Isus nije posjedovao niti trgovao robovima.

7. Muhamed u bitci protiv židova (Sahih Muslim 4390) / Isus nikada nije ubio nikoga.

8. Muhamed je ubio one koji su ga vrijeđali (Buhari 56:369, 4:241) / Isus je propovijedao oprost (Matej 18:21-22, 5:38)

9. Muhammed je rekao: “Ako neko prekrši zabranu protiv vas, prekršite i vi njega” (Kur'an 2:194) / Isus je rekao: “Ako te neko udari po desnom obrazu, okreni mu i drugi. " (Matej 5:39)

10. Muhammed je tvrdio da džihad na Allahovom putu podiže nečiji položaj u Džennetu stostruko.(Muslim 4645) / Isus je rekao: "Blago mirotvorcima, jer će se sinovima Božjim zvati" (Matej 5:9)

11. Muhamed je oženio 13 žena i držao seksualne robinje (Buhari 5:268, Kur'an 33:50) / Isus je bio u celibatu.

12. Muhamed je oženio dijete (Sahih Muslim 3309, Buhari 58:236) / Isus nije imao spolne odnose s djecom.

13. Muhamed je naredio ubojstvo žena (Ibn Ishaq 819, 995) / Isus nikada nije povrijedio ženu.

14. Muhammed je rekao: "O vjernici! Borite se protiv onih nevjernika koji su vam blizu i neka se nađu u vašoj tvrdoći." (Kur'an 9:123) / Isus je učio: “Blago krotkima, jer će oni naslijediti zemlju.” (Matej 5:5)

15. Muhamed je naredio 65 vojnih pohoda i napada u 10 godina (Ibn Ishaq) / Isus nije naredio nikakve vojne kampanje, niti je ponudio bilo kakvo odobrenje rata ili nasilja.

16. Muhamed i zarobljenici odvedeni u borbi (Ibn Ishaq 451) / Isus nikada nije uzeo zarobljenike i nikada nije nikoga ubio.

17. Muhamed je odobrio sex sa porobljenim ženama(Ebu Dawood 2150, Kur'an 4:24) /Isus nikada nije poticao silovanje i nikada nije porobio žene.

18. Muhamed je zahtijevao zarobljene robove i petinu svega drugog plijena uzetog u ratu (Kur'an 8:41) / Isus nije uzeo plijen ili milostinju. Učio je: "Sin Čovječji nije došao da mu se služe, nego da služi". (Matej 20:28)

19. Muhammed nikada nije mučen, već je mučio druge (Muslim 4131, Ibn Ishak 436, 595, 734, 764)./ Isus je trpio mučenje, ali nikada nikoga nije mučio.

20. Muhammed je naredio jednom robu da sagradi upravo propovjedaonicu s koje je propovijedao islam (Buhari 47:743). / Isus je bio sluga i čak je prao noge svojim učenicima (Ivan 13,5).

21. Brutalno ubojstvo poluslijepca (al-Tabari 1440) / Isus je izliječio slijepca (Marko 8:28)

22.Koje su najveće zapovijedi? Muhamedov odgovor: "Vjerovanje u Allaha i džihad u Njegovu stvar" (Muslim 1:149) / Isus: "Voli Boga i ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe." (Matej 22:34-40)

23. Muhamed je zahtijevao zaštitu naoružanih tjelohranitelja, čak i u bogomoljama (Kur'an 4:102)./ Isus je kaznio svakoga tko ga pokuša obraniti silom (Ivan 18:10-12)

24. Muhamed je umro bogat od onoga što je oduzeto drugima u ratu ili traženo od drugih kao danak. / Isus nije zahtijevao ništa za sebe i umro je bez posjeda.

25. Muhamed je zagovarao razapinjanje drugih (Kur'an 5:33, Muslim 16:4131) / Isus je sam razapet.

26. Prema Muhamedovim sljedbenicima: Drugi su dali svoje živote za njega (Sahih Muslim 4413) / Prema Kristovim sljedbenicima: Krist je Dao svoj život za druge (Ivan 18:11 i drugdje)

----------------------------------------------------------------

https://www.aramaic.rocks/2012/08/what-language-did-jesus-speak.html

https://www-aramaic-rocks.translate.goog/2012/08/what-language-did-jesus-speak.html?_x_tr_sl=en&_x_tr_tl=hr&_x_tr_hl=de

Kojim je jezikom Isus govorio?

03. kolovoza 2012

Općenito se slaže da je Isus govorio galilejski aramejski , ono što znanstvenici nazivaju židovski palestinski aramejski. Također se pretpostavlja da je također govorio hebrejski, pa čak i nešto grčki i latinski.

U to je vrijeme aramejski bio glavni jezik i lingua franca među stanovništvom na Bliskom istoku. U Palestini se široko govorio čak i među Židovima, koji je odavno postao njihov primarni jezik, jezik naroda. Do tog vremena hebrejski je bio samo jezik elite uglavnom u vjerske svrhe.
U Novom zavjetu, grčkom izvorniku, postoje neke Isusove izjave na aramejskom što je jasan dokaz o njegovom materinjem jeziku.

Isus je odrastao u Galileji, regiji u kojoj su postojale mnoge kulture i gdje se govorilo mnogo jezika. Ali lokalno stanovništvo nije govorilo samo aramejski i hebrejski. Oko Nazareta, posebno u gradu Seforisu, živjeli su pogani koji su govorili grčki. Isus je možda naučio nešto grčkog. Latinski je bio službeni jezik regije koja je bila pod rimskom okupacijom.

Talmud Yerushalmi
Glavno djelo koje je preživjelo na galilejskom aramejskom je Jeruzalemski Talmud napisan 2. godine. u Izraelu. Stariji je od Babilonskog Talmuda za 2 stoljeća. Drugi važni tekstovi na dijalektu su rani radovi Kabale .

Jezično pripada zapadnoaramejskom koji je bliže samaritanskoj i kršćanskoj Palestini.
Danas se u Izraelu ulažu neki napori da se oživi jezik kojim je Isus govorio .

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

https://www.aramaic.rocks/2021/06/what-is-galilean-aramaic.htm

https://www-aramaic-rocks.translate.goog/2012/08/what-language-did-jesus-speak.html?_x_tr_sl=en&_x_tr_tl=hr&_x_tr_hl=de

Što je galilejski aramejski?

25. lipnja 2021

Autor: Damien Cowl

"Suriston" (JPA. סוריסטון), kolokvijalno poznat na engleskom kao Galilejski dijalekt, formiran kao varijanta zapadnih aramejskih jezika na Levantu u vrijeme rimske vladavine u regiji. Njime su govorili stanovnici Galileje u sjevernoj Judeji, nešto drugačije od Samarijanaca ili Židova iz Jeruzalema. Isus i njegovi sljedbenici govorili su ovim jezikom, jer je odrastao i proveo većinu svog života u galilejskim gradovima kao što su Nazaret i Kafarnaum.

Tamo gdje dijeli veliki dio temeljnog vokabulara i gramatike s drugim aramejskim dijalektima (kao i svi dijalekti), postoji veliki broj mana i razlika koje ga čine jedinstvenim. Izraz galilejski dijalekt općenito se odnosi na oblik židovskog palestinskog aramejskog kojim su govorili ljudi u Galileji tijekom kasnog razdoblja Drugog hrama, na primjer u vrijeme Isusa i učenika, za razliku od judejskog dijalekta kojim se govorilo u Jeruzalemu.

Desetljećima nakon Isusove smrti, nakon neuspjelih židovskih pobuna protiv Rimljana, neke su se židovske zajednice preselile u Galileju gdje su počele dalje razvijati galilejski aramejski dijalekt s novim jezičnim tehnikama i pravilima. Različite verzije aramejskog jezika, uključujući Suriston, nastavili su govoriti ljudi Levanta, Židovi, Asirci i kršćani, pod zaštitom Bizanta sve dok arapska islamska osvajanja diljem Bliskog istoka u 7. stoljeću nisu izazvala gotovo sve varijante aramejskog jezika izumrijeti do točke u kojoj je jedini preživjeli zapadnoaramejski jezik više od tisuću godina kasnije zapadni neoaramejski, kojim govori nekoliko tisuća ljudi u planinama u Siriji.

Tijekom rimskog doba, galilejski aramejski bio je napisan hebrejskim alfabetom pomoću herodijanskog pisma (kojim su napisani kumranski svici), baš kao i mnoge druge verzije jezika koje su napredovale u Judeji tijekom ere Drugog hrama.

Dijelovi jeruzalemskog Talmuda, agadskih midraša, aramejski dokumenti iz geonskog razdoblja (pronađeni u kairskoj Genizi) i brojni sinagogalni natpisi otkriveni u Izraelu pripisuju se ovom dijalektu. Palestinski Targum i Targum Pseudo-Jonatan iz Petoknjižja napisani su na dijalektu koji je, za sve praktične svrhe (osim nekoliko detalja), dijalekt galilejskog aramejskog. Njegovi najbliži suvremeni rođaci bili su samaritanski aramejski i kršćanski palestinski aramejski (CPA), a svi imaju slične značajke. Iako postoji niz modernih istočnoaramejskih dijalekata, jedini dijalekt zapadnoaramejskog koji je preživio do danas govori se u tri sela Ma'loula, Bakh'a i Jub'addin u Siriji (zajednički poznata kao Ma' loula dijalekt). Nažalost s trenutnim događajima i nasiljem na Bliskom istoku,

John Lightfoot i Johann Christian Schöttgen identificirali su i komentirali galilejski aramejski govor. Schöttgenovo djelo, Horae Ebraicae et Talmudicae, koje je proučavalo Novi zavjet u kontekstu Talmuda, slijedilo je Lightfootovo. Oba učenjaka dala su primjere razlika između galilejskog i judejskog govora. Radovi S. Liebermana – uključujući njegove studije o tanaitskim tekstovima (npr. Tosefta ki-Feshutah) – unaprijedili su ovaj aspekt istraživanja. Pogledajte sada Sokoloffov rječnik na židovskom palestinskom aramejskom.

Ime

Galilejski aramejski smatran je prikladnim nazivom jer većina poznatih tekstova na ovom dijalektu potječe iz Galileje. Pisma Bar Kokhbe, koja potječu iz Judeje, jezično su bliža Onkelos Targumu, dok je aramejski natpis sinagoge, npr. iz Jerihona i Noʿarana u Judeji, identičan jeziku onih iz Galileje (usp. završetak perfekta treće lice množine, koje se u dobrim tekstovima i na gornjim natpisima uvijek pojavljuje s קטלון – u tiskanim verzijama taj je oblik "ispravljen" u קטלו). Oblik קטלו korišten je u palestinskim fragmentima Targuma koje je objavio Kahle. Jezik ovih fragmenata još nije ispravljen, ali budući da glagoli ל״י čak i tamo imaju završno ־ן (za razliku od tiskanih "ispravljenih" verzija palestinskog Targuma),

Do danas su pronađena samo dva natpisa koja nemaju ן: jedan u Um-el-ʿAmedu, na sjeveru Galileje, a drugi u Maonu (blizu Nir Yiẓḥaka), na jugu zemlje; oni, dakle, očito ne predstavljaju glavni dijalekt. Ovu pretpostavku podupire činjenica da natpis Um-el-ʿAmed ima dodatne lingvističke oblike koji su strani galilejskom aramejskom, npr. "vrata" su navedena kao תרעא =) תרה bez ע); "nebo" kao שומיה (a ne שמיא). Oba su oblika tipična za samaritanski aramejski gdje su grkljani gotovo u potpunosti nestali i stoga se mogu potpuno izbaciti u pisanju. Na temelju većine natpisa pronađenih izvan Galileje, moguće je pretpostaviti da je u vrijeme sastavljanja jeruzalemskog Talmuda (treće–peto stoljeće n. e. ) postojao je jedan zajednički standardni jezik u gotovo cijeloj (židovskoj) Palestini. Međutim, to se ne može jasno dokazati jer je materijal oskudan – naziv galilejski aramejski je, dakle, ostao, iako mnogi danas preferiraju naziv židovski palestinski aramejski.

Pravopis

Jedan od znakova dobrih galilejskih aramejskih rukopisa je činjenica da se ā, na kraju riječi, obično označavalo s ה (isto vrijedi i za natpise). Pravopis ima tendenciju da bude plene, posebno u slučaju ו (vav) koji označava čak i kratki samoglasnik ו׳, a ponekad i י koji također označava kratki samoglasnik; u rukopisima א označava ā u sredini riječi. Suglasnici ו i י mogu se pisati kao יי, וו.

Fonologija

Istočni govornici aramejskog koji su bili istaknuti u Judeji ponosili su se artikuliranim govorom i s prezirom su gledali na Galilejčev "labav" izgovor. Tamo gdje bi točno izgovarali ono što je poznato kao emfatični suglasnici i guterali, ti su glasovi bili umekšani u galilejskom. Nekoliko suglasnika koji su bili različiti u istočnoaramejskom Galilejci su zamutili ili umetnuli, a svaki nenaglašeni samoglasnik obično se reducira na jednostavno shwa ｜ə｜, koje se izgovara kao 'u' u engleskoj riječi up.

Samoglasnici su također mjestimično bili drugačiji nego što bi većina očekivala u judejskom dijalektu. Na primjer, tamo gdje je talmudska riječ שַׁבְּתָא (tj. “subota”) romanizirana kao šabbəṯāˀ, Židovi koji govore galilejski bi je s druge strane preveli kao שבתה｜šəbṯáh｜.

Suprotno uvriježenom mišljenju, samo nekoliko primjera u rukopisima ukazuje na slabljenje laringeala i faringeala. Međutim, postoji jedna značajna promjena - ח može postati ע. Midraš jasno kaže: "U Galileji zmiju nazivaju (עִוְיָא (חִוְיָא. Zato je rabin Judah Ha-Nasi nazvao rabina Ḥiyya kao ").בעִיּיָא (bez dageša) spojeno s ו (usp., npr. pisanje חַבְרָן s חַוְרָן, imenom zemlje, i obrnutim יַבְנֶה = יַוְונֵי (Yavneh), imenom mjesta). Završni ם (mem), može se pojaviti kao ן, npr. חכים = חכין"). slog na kraju riječi može biti zatvoren ן, npr. כְּמָן (umjesto כְּמָה "koliko").

Vokalizacija koja se povremeno nalazi u fragmentima pokazuje da su kratko i i kratko u gotovo potpuno nestali. Umjesto toga nalazimo e i o, npr. מִן =) מֶן, "iz") i גֻבָּא =) גוֹבּא, "jama"). E se također pojavljuje kao varijanta a; npr. יַמָּא =) יֶמָא, "more"). Ovi fenomeni nas podsjećaju na grčku transliteraciju Septuaginte i Heksapla kao i na latinsku transliteraciju Jeronima s hebrejskog—Možda postoje ostaci ovog izgovora u raznim rukopisima mishnaic hebrejskog. Labijali i ר u zatvorenom prethodnom slogu imaju tendenciju pretvoriti a u o, npr. שׁוּבָה ‡ (= "subota"); שׁוֹרִי ‡ (paʿel perfekt od < ‡ šarrī "on je započeo").

Dvoglasnik ay sačuvao se prilično široko, npr. בַיתֵה "njegova kuća". Također se pojavljuje diftong aw, npr. טַוְרָה, "planina" (= טוּרא u drugim dijalektima).

Morfologija

Osim את "ti" (žen. sing.), preživio je i אתי. Ostali oblici su אַתּוּן, אתין "ti" (masc. plur.); אֲנַן "mi" (masc. plur.); הִ(י)נוּן, אֶ(י)נוּן, אִ(י)נּוּן "oni" (masc. plur.); הינין, אינין "oni" (žen. množina). S različitim prijedlozima (prefiksima) ove zamjenice (i druge) mogu doživjeti promjene, npr. ונן “i mi”. Postoji i treće lice množine (za razliku od biblijskog aramejskog i drugih aramejskih dijalekata).

Nezavisna posvojna zamjenica. Tvori se od osnove דִּיד ‡ + posvojnog sufiksa דִּידִּי "moj" itd. Pokazna zamjenica blizine je הָדֵ(י)ן, דֵין (masc. sing.); הָדָה, הָדָא (žen. sing.); אֵלֵּין, אֶלֵּיִן, הָאֶלַּין (mask. i fem. množina) itd. Oblici bez ד u muškom rodu su: אָהֵין, הָהֵ(י)ן itd.; pokazne zamjenice udaljenosti: muški rod ההוא, ženski rod ההיא. Oblik אֶלַּין, itd., jedinstven je u aramejskom; u biblijskom aramejskom pojavljuje se kao אִלֵּ(י)ן, u aramejskim natpisima kao אלן. (e) Upitni izraz korišten atributivno. Oblici "koji" su היידן (sing. masc.), הָיְידָה (sing. fem.), הָיְלֵין (masc. i fem. plur.). (f) Odnosne zamjenice. Oblik ד׳ (rijetko) i דַּ, דְּ (usp. sirijski) – također pisano puno: דאיתמין ("siročića"). Prezentativno je הָא.

Perfekt i imperfekt od qal. Perfekt qal (uglavnom jakog glagola) ima samo dvije vrste: פְּעַל, פְּעֵל npr. תְּקֵף כְּתַב. U imperfektu se vokal o širi na račun a, npr. יִזְבֵּן יֶתְקֹף ("kupit će") je preživjela treća vrsta (koja ima i > e). Vokalna struktura glagola nalikuje, ali nije identična s biblijskim aramejskim, i potpuno je različita od Onkelos Targuma, npr. umjesto כְתַבִית (perfekt prvog per. sing. u Onkelosu), nalazimo כַּתְּבֵת. Ovi oblici čak izgledaju arhaičnije od onih u biblijskom aramejskom: כִּתְבֵת koji izgleda kao da potječe iz כַתְבֵת. Završetak množine u trećem licu ženskog roda stoga je identičan (osim ־ן) sufiksu samaritanskog i kršćanskog aramejskog.

Sintaksa

Kao i u biblijskom aramejskom, postoji, uz regularnu konstrukciju, također konstrukcija + ד koja se često koristi s proleptičkim sufiksom. Ispred vlastite imenice može se pojaviti pokazna zamjenica: הדא טבריה = Tiberijada.

Vremena

Particip + konjugirano הוה koristi se u prošlosti i budućnosti za označavanje ponavljanja, trajanja itd. Kada je izravni objekt određena imenica (imenica s određenim članom) dodaje se ל, a kada se dodaje zamjenica ית, potonja može se stopiti s glagolom i tvoriti jednu riječ, tj. חמה יתה = חמתיה ("ugledao ga je"). Proleptički sufiks može prethoditi i izravnom i neizravnom objektu, npr. נסתיה לשליחה ("uzeo je glasnika"). Glagol može uzeti kao objekt ם i infinitiv: בעי ממרוד ("želi se pobuniti"), također imperfekt plus בעי דיזעוף ("htio je ukoriti"), ili particip שורי בכי ("počeo je plakati") .

Rječnik

Poput razlika svojstvenih britanskom i američkom engleskom, galilejski se razlikovao u izboru riječi, kao i u mnogim značenjima zajedničkih riječi. Na primjer, aramejski glagol סום (što znači "staviti" ili "postaviti") potpuno je sveprisutan u većini aramejskih dijalekata. Čak je zabilježeno i u Sirijskoj Peshitti kao dio Isusovih posljednjih riječi: ܐܳܒ݂ܝ ܒ݁ܺܐܝܕ݂ܰܝܟ݁ ܣܳܐܶܡ ܐ݈ܢܳܐ ܐ݈ܢܳܐ ܪܽܘܚܝ܀, tj. ovo se pojavljuje u istoj svesci na gotovo 800 drugih mjesta. Međutim, סום je potpuno odsutan u galilejskom. Ne pojavljuje se niti jednom u cijelom poznatom korpusu. U izvornom galilejskom Isus bi vjerojatno rekao: אבא בידך אמני אנה רוחי ｜ˀabba bayəḏáḵ amánei ˀənáh rûḥí｜= “Oče, u tvoje ruke predajem Duha svoga”.

Postoje posuđenice iz akadskog; od grčkog, koji je od osvajanja Aleksandra Velikog postao dominantan jezik na cijelom Bliskom istoku, posebno među obrazovanim vladajućim slojevima; iz latinskog, kao rezultat rimskog osvajanja; i iz hebrejskog. Posuđenice iz akadskog su אריסה ("zemljoradnik"), צמת ("sakupiti") itd. Postoji velik broj posuđenica iz grčkog, npr. אוירה ("zrak"), זוגא ("par") , טימי ("cijena"), ליסטם ("pljačkaš", pogrešno protumačeno kao לסטים!). Neki su doveli do glagola, tj. ספג ("osušiti se"). Prema Liebermanu, grčki je bio široko korišten, čak i među mudracima.

U našim se izvorima mogu pojaviti ne samo pojedinačne riječi, već i cijele rečenice na grčkom. Posuđenice iz latinskog uglavnom pripadaju državnoj i vojnoj sferi, npr. לגיון ("legija"), איסרטה ("put, put"), מונטה ("novčić"), ארנונה (određeni "porez"). Pretpostavlja se da su te posuđenice ušle u aramejski iz latinskog preko grčkog. Hebrejski utjecaj na galilejski aramejski vrlo je mali (osjeća se više u palestinskom kršćanskom aramejskom, vidi dolje), npr. עצה ("savjet") i אציק ("žao mi je") su iz hebrejskog. Galilejski aramejski rječnik sliči rječniku druga dva zapadna dijalekta i značajno se razlikuje od babilonskog aramejskog. Čak se ista imenica može pojaviti u različitom obliku u ovim dijalektima, npr. (דמ(א, na babilonskom aramejskom אדם ("krv"); זעור ("mali"); usporedi rabina זעורה u jeruzalemskom Talmudu nasuprot rabina זירא u babilonskom Talmudu. Korijeni koji se nalaze samo u galilejskom aramejskom osim חמה ("vidio") su npr. אגיב ("odgovoreno"), ארתק ("kucao"), גזה ("otplaćeno").

Gramatika

To ima veze s redoslijedom riječi koliko i s načinom na koji se riječi koriste. Vrlo čest primjer je sadašnji particip. U galilejskom se koristi vrlo slično engleskom sadašnjem vremenu (“idem.”), a ne kao pravi particip (“idem.”) kako se pojavljuje u drugim dijalektima i koristi se mnogo češće. Nadalje, gdje kod većine aramejskih dijalekata subjekt slijedi iza glagola (kao u sirijskom izrazu 국어 국 국어 국어 국이 전 고 국자 ˀənā lēḵ｜ (“Volim te” [f]), u galilejskom subjekt participa uvijek prethodi njemu, pa bi biti: אנה רחם לך ｜ˀənáh raḥem leḵ｜. Još jedan dobar primjer je glagol/čestica אית־ ｜ˀîṯ｜ koji znači "postoji." U istočnim dijalektima, poput sirijskog, אית־ ima tendenciju da se prebacuje s nastavcima i koristi u veznik s glagolom "biti" što bi bilo הווי｜həwei｜. Na primjer, na sirijskom nalazimo frazu 국어 국어 국이 국이 국이 전 국어 ｜ˀíṯaui sawrāˀ｜ ("Postoji nada"). Međutim, u galilejskom se אית־ nikada ne naginje i obično se koristi samostalno bez obzira na broj ili rod, stoga אית סבר ｜ˀîṯ səbar｜= "Postoji nada".

Pravopis

Kao i gotovo svi drugi aramejski dijalekti, galilejski se piše bez upotrebe pravih samoglasnika. Umjesto toga, slova polusamoglasnika (koja predstavljaju naše a, y i w) koriste se u kombinacijama kao što je njihovo udvostručenje za označavanje diftonga. To je bio preteča modernog hebrejskog sustava samoglasnika poznatog kao "Tiberian" koji je dobio ime po Tiberijadskom moru (poznatije kao Galilejsko more). Galilejci su također bili poznati po izmjeni א alef i ה he na kraju riječi, te su se odlučili pisati fonetski umjesto klasično.

Sa svim tim razlikama, galilejski govornik bio je sklon istaknuti svojim govorom u Jeruzalemu onoliko koliko se netko s američkog juga ističe u Novoj Engleskoj (i obrnuto), a to je upravo ono što vidimo prikazano u Evanđeljima:

[IZVORI]

1. Znanstvenici koji su vješti u proučavanju galilejskog dijalekta:

• Steven Fassberg

• Edward Kutscher

• David Marcus Golomb

• Gustav Dalman

• Hugo Oderberg

• Pablo Carión Arg

• G. Svedlung

• EY Kutcher

• Hadrian Mar Elijah Bar Israel (biskup Nazarani crkve)

• Steve Caruso (AramaicNT blogspot)

• Michael Sokoloff

• Caspar Levías

• JT Marshall

• Alejandro Diez Macho

2. Tekstualni dokaz:

• Berešit Rabba

• Pesiqta Rav Kahane

• Kairo Genizah

• Targum Neophiti

• Yerushalmi Talmud

Pročitajte također

Zašto ne možete naučiti jezik Isusa Krista.

Oznake:galilejski aramejski

https://www.aramaic.rocks/search/label/Jesus%20Christ

Kur'an najveća greška

Novi sajt Odgovor na Islam 2

Isa -Ješua

POGLAVLJE 5.3.ISUS SAMO ZA ŽIDOVE?

POGLAVLJE 5.4.POZIVI OD BOGA

POGLAVLJE 11.5. VOLE LI MUSLIMANI DOISTA ISUSA?

POGLAVLJE 11.6.MOLE LI SE MUSLIMANI KAO ISUS U BIBLIJI?

Kojim je jezikom Isus govorio?

Što je galilejski aramejski?