​

https://gloria.tv/post/ohtEHYQtLTUe4x2AHsmFnAMeV

​

The Seven Sleepers of Ephesus 
The earliest version of this story comes from the Syrian bishop Jacob of Sarug (c. 450–521), which is itself derived from an earlier Greek source, now lost.[2] An outline of this tale appears in Gregory of Tours (b. 538, d. 594), and in Paul the Deacon's (b. 720, d. 799) History of the Lombards.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers The best-known Western version of the story appears in Jacobus de Voragine's Golden Legend.
The Roman Martyrology mentions the Seven Sleepers of Ephesus under the date of 27 July (June according to Vatican II calendar).en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers The Byzantine Calendar commemorates them with feasts on 4 August and 22 October.
The story says that during the persecutions by the Roman emperor Decius, around 250 AD, seven young men were accused of following Christianity. They were given some time to recant their faith, but chose instead to give their worldly goods to the poor and retire to a mountain cave to pray, where they fell asleep. The emperor, seeing that their attitude towards paganism had not improved, ordered the mouth of the cave to be sealed.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers

Decius died in 251, and many years passed during which Christianity went from being persecuted to being the state religion of the Roman Empire. At some later time—usually given as during the reign of Theodosius II (408–450)—the landowner decided to open up the sealed mouth of the cave, thinking to use it as a cattle pen. He opened it and found the sleepers inside. They awoke, imagining that they had slept but one day, and sent one of their number to Ephesus to buy food, with instructions to be careful lest the pagans recognize and seize him. Upon arriving in the city, this person was astounded to find buildings with crosses attached; the townspeople for their part were astounded to find a man trying to spend old coins from the reign of Decius. The bishop was summoned to interview the sleepers; they told him their miracle story, and died praising God.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers The various lives of the Seven Sleepers in Greek are listed at BHG 1593-1599,en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers and in other non-Latin languages at BHO 1013-1022.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers.
As the earliest versions of the legend spread from Ephesus, an early Christian catacomb came to be associated with it, attracting scores of pilgrims. On the slopes of Mount Pion (Mount Coelian) near Ephesus (near modern Selçuk in Turkey), the grotto of the Seven Sleepers with ruins of the church built over it was excavated in 1927–28. The excavation brought to light several hundred graves dated to the 5th and 6th centuries. Inscriptions dedicated to the Seven Sleepers were found on the walls of the church and in the graves. This grotto is still shown to tourists.

​

​

Sedam spavača u Efezu

Najstarija verzija ove priče dolazi od sirijskog biskupa Jakova iz Saruga (oko 450-521), koja je i sama izvedena iz ranijeg grčkog izvora, koji je sada izgubljen. [2] Nacrt ove priče pojavljuje se u Grguru Turskom (r. 538., u. 594.) i u Pavlovoj đakoniji (r. 720., u. 799.) Povijest Langobarda.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers Najbolji -poznata zapadnjačka verzija priče pojavljuje se u Zlatnoj legendi Jacobusa de Voraginea. Rimski martirolog spominje Sedam spavača u Efezu pod datumom 27. srpnja (lipanj prema kalendaru Vatikana II.) .En.wikipedia.org/wiki/Sedam_ spavača Bizantski kalendar obilježava ih blagdanima 4. kolovoza i 22. listopada. Priča kaže da je tijekom progona rimskog cara Decija, oko 250. godine poslije Krista, sedam mladića optuženo za slijeđenje kršćanstva. Dano im je neko vrijeme da se odreknu svoje vjere, ali su umjesto toga odlučili dati svoja svjetovna dobra siromasima i povući se u planinsku pećinu na molitvu, gdje su zaspali. Car je, vidjevši da se njihov odnos prema poganstvu nije poboljšao, naredio da se zatvori ušće špilje.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers Decije je umro 251. godine, a prošlo je mnogo godina tijekom kojih je kršćanstvo od progona prešlo u državnu religiju Rimskog Carstva. U neko kasnije vrijeme - obično dato kao za vrijeme vladavine Teodozija II (408–450) - zemljoposjednik je odlučio otvoriti zapečaćena ušća špilje, misleći je upotrijebiti kao obor za stoku. Otvorio ga je i unutra pronašao spavače. Probudili su se, zamislivši da su spavali samo jedan dan, i poslali jedan od njih u Efez da kupi hranu, s uputama da budu oprezni da ga pogani ne prepoznaju i uhvate. Po dolasku u grad, ta je osoba začuđena pronašla zgrade s pričvršćenim križevima; mještani su sa svoje strane bili zapanjeni kad su pronašli čovjeka koji pokušava potrošiti stare novčiće iz vladavine Decija. Biskup je pozvan na razgovor s spavačima; ispričali su mu svoju čudesnu priču i umrli slaveći Boga.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Seeepers Različiti životi Sedam spavača na grčkom su navedeni u BHG 1593-1599, en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers i na drugim nelatinski jezici na BHO 1013-1022.en.wikipedia.org/wiki/Seven_Sleepers. Kako su se najranije verzije legende širile iz Efeza, s njom se povezivala ranokršćanska katakomba koja je privukla mnoštvo hodočasnika. Na padinama planine Pion (planina Coelian) u blizini Efeza (u blizini modernog Selçuka u Turskoj), grotlo Sedam spavača s ruševinama crkve sagrađene nad njim iskopano je 1927–28. Iskopavanjem je na vidjelo izašlo nekoliko stotina grobova iz 5. i 6. stoljeća. Na zidovima crkve i u grobovima pronađeni su natpisi posvećeni Sedam spavača. Ova se špilja i dalje prikazuje turistima.

​

---------------------------------------------------------------------------------

https://www.bitno.net/vjera/duhovnost/sedam-svetih-spavaca-zastitnici-ljudi-koji-pate-od-nesanice/?fbclid=IwAR3UPDBC7fAG53235gYIyXwDBhjIO3LI8AENNimS10iUlHukG8tQ7kHnxZA

​

SAN IH SPASIO OD SMRTI

Sedam svetih spavača – zaštitnici ljudi koji pate od nesanice

Maksimilijan, Marko, Marcijan, Dionizije, Ivan, Serapion i Konstantin.

Ante Škrobonja

​

​

Foto: Wikipedia

Legenda o sedam svetih spavača zacijelo je jedna od najsimpatičnijih ranokršćanskih legendi, a sam događaj se, po toj legendi, zbio u 3. st. na brdu Celion, u Maloj Aziji. Sve je započelo 251. tijekom jednog progona kršćana, kada je car Decije dao u Efezu sagraditi poganski hram kako bi se u njega silom dovodili kršćani koji bi se, sudjelujući u prigodnim obredima, tako odrekli nove vjere i vratili starim bogovima. Ne želeći se pokoriti, a u strahu pred kaznom, sedam odlučnih kršćana, navodno braća: Maksimilijan, Marko, Marcijan, Dionizije, Ivan, Serapion i Konstantin, odlučiše se privremeno skloniti u jednu pećinu na brdu Celion.

Saznavši za to, razbješnjeli Decije naredi da se ulaz u pećinu zatvori velikim kamenim blokovima. To je urađeno noću, tako da usnula braća nisu ni uočila što se dogodilo. Uslijedio je dug san, prema nekima 197, a prema drugima čak 372 godine. Kad su se konačno probudili, ulaz je bio opet otvoren i oni se, ne znajući koliko je vremena prošlo, upute u grad po hranu. Premda im je već putem bilo čudno kako nisu susreli nikoga poznatoga, pravo iznenađenje nastalo je tek kad su kupljene namirnice htjeli platiti Decijevim novcima, koji već odavna nisu bili u optjecaju. U prvi čas ljudi su posumnjali da je riječ o nekom skrivenom blagu, no ubrzo, na spomen 0 progonu, koji je odavna prestao, sve je razjašnjeno te su sedmorica spavača primljena sa svim počastima i kasnije proglašena svecima i uzdanicima ljudima koji pate od nesanice.

Gornji tekst izvadak je iz knjige “Sveti od zdravlja” Ante Škrobonje. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.

Objavljeno: 29. rujna 2022.

​

​

​