top of page

Nigde se u kuranu ne kaze Jeruzalem niti se MORA odnostiti na grad Jeruzalem kao sta mnogi muslimni veruju da se odnosi Sura 17:1 .... Ne pise u kuranu Mesdžidu-l-Aksa vec pise Hram daleki, a taj hram daleki moze biti svuda u svjetu kao recimo grad PETRA ...  

https://www.preporod.com/index.php/duhovnost/item/8872-jerusalem-u-kur-anu

Jerusalem u Kur’anu

Jerusalem se u Kur’anu ne spominje po imenu, ali postoji određen broj ajeta koje su tradicionalni komentatori detektirali kao reference na njega ili, općenitije, na zemlju Palestinu u kojoj je on smješten. U svakoj od ovih referenci postoji implikacija da se grad Jerusalem ili njegova okolina izdvajaju kao nešto sveto bilo zbog toga što su primili poseban Božanski blagoslov ili zato što su oni, ili će biti, prizor velikih događaja u svetoj historiji (M. Al-Khateeb, Al-Quds, London, 90, 1998). Slijedi navođenje tih referenci uz kratke komentare.

Hvaljen neka je Onaj koji je u jednome času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki (Mesdžidu-l-Aksa), čiju smo okolinu blagoslovili (barekna havleh) kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali! (el-Isra’,1)

Ovaj ajet govori o noćnom putovanju (isra’) Muhammeda, a.s., od Kabe u Mekki do Hrama na Brdu u Jerusalemu (‘’Hrama dalekog’’), koji je tako nazvan jer je bio naudaljenije mjesto ibadeta na zapadu koje je bilo poznato Arapima u vrijeme objavljivanja Kur’ana. ‘’Neka znamenja Naša’’, koja su Poslaniku, a.s., pokazana, bili su dokazi i pouke koje je vidio na tom putovanju. Riječi ‘’čiju smo okolinu blagoslovili’’ posmatraju se kao potvrđivanje mjesta Hrama dalekog budući da se uvijek u Kur’anu ova i njoj slične formulacije izgleda odnose na Palestinu: vidi npr. el-Enbija’, 71 i 81. Otuda Ibn Abbas smatra da ellezi barekna havleh označava Palestinu i Jordan, koje su blagoslovljene svojim rijekama, voćem, povrćem, poslanicima i dobročiniteljima (v. Taberi, Džami’u-l-bejan, 6/509; Ibnu-l-Dževzi, Zadu l-mesir, 3/3; Ševkani, Fethu-l-kadir, 809).

bottom of page