1001. Tisuću i jedan odgovor Muslimanima na Biblijska pitanja

Matej 2:1-23 

komentar muslimana:

Jevanđelje po Mateju givori o vremenu pre i za vreme rađanja Isusa za vreme rimskog vazala Judejskoga kralja Heroda.

Interesantno je to da Istoričar i pisac Jozef Flavije koji je pisao o životu i smrti Heroda nigde nije spomenuo ove informacije koje se pominju u Matejevo Evanđelje.A pisao je o svemu.Kako je Herod došao na vlast,kako je gradio,kao je ubio svoju suprugu i svoje i njene sinove,kako je naredio da se zatvore 70 jevrejskih uglednika i da se ubiju u trenutku njegove smrti.

A ima još jedna driga činjenica, da je kralj Herod umro 4 godine prije nove ere (4 godine prie rođenja Isusa).

Postavlja se pitanje dali je pisac Matejevog evanđelja pisao istinu,ili je bio inspiriran događajima vremana prije i za vreme rođenja Mojsija (Mus a.s.). Ko je nadahnuo Mateja ? Bog ? A on je jedan od značajnih svjedoka Biblije ? Čak ima i njegovo Evandjelje po Mateju? Isusov svjedok ??

​

​

odgovor:

Jozef Flavije puno toga nije napisao o Herodu a koje danas zna i priznaje od Historicara, naucnjaka arheologa, primjerice Gradjevine koje Herod izgradio.

Isto tako i za drugu tvrdnju:  Jozef Flavije ne piše o kojem se tačno pomrčenju sunca radi

Mnogi bibličari smatraju da je Herod umro 4. godine pr. n. e. te da se stoga Isus rodio prije te godine — možda još 5. ili 6. pr. n. e. Do svojih zaključaka o vremenu Herodove smrti došli su na temelju izjava Josipa Flavija, židovskog povjesničara iz prvog stoljeća.

Prema Josipovom izvještaju, kratko prije smrti kralja Heroda došlo je do pomrčine Mjeseca. Bibličari ukazuju na djelomičnu pomrčinu Mjeseca koja se zbila 11. mart 4. godine pr. n. e. i to navode kao dokaz da je Herod sigurno umro te godine. Međutim, 1. godine pr. n. e., dana 8. januar došlo je do potpune, a 27. decenbar do djelomične pomrčine Mjeseca. Nitko ne zna da li je Josip ukazivao na jednu od pomrčina koje su se zbile 1. godine pr. n. e. ili na onu koja se zbila 4. pr. n. e. Dakle, Josipove riječi ne mogu nam poslužiti kao temelj za utvrđivanje točne godine Herodove smrti.

(preuzeto)

--------------------------------

​

​

​

odgovor: II.

Zato što Isus nije rođen nulte godine (koje nema), već negdje 4/5 p.n.e. Luka čak i govori da je započeo svoj rad sa oko 30 godina. Kako je to 27. godina u jesen, kada je Herodov hram imao oko 46 godina od izgradnje, računaj natrag 27 - 30.5 i dobit ćeš godinu rođenja Isusa. Nulte godine nema, pa je to 4/5 godina p.n.e.

​

Romul je grad sam dovršio 21. travnja 753. pr. Kr. i dao mu ime Roma. U to naselje primao je pastire iz okoline, lutalice i izbjeglice iz Lacija. Tako je Romul bio prvi kralj. Od te godine Rimljani računaju vrijeme.

​

Treba imati u vidu da se u ovo vrijeme godine još nisu brojile od rođenja Isusa Krista, već od osnivanja Rima 753. pr. Kr. te je sretna slučajnost što su za prijestupne godine uzete baš one djeljive sa 4 brojeno od Kristovog rođenja.

Jedan svestenik je pogrijesio u racunanju nulte godine zvao se Deonisie Exigus.

​

Oko 14 godina oko nulte (koja se nije zvala nulta tada), nije bilo prestupnih godina, jer je August (cezar) primjetio da je krivo uzimano svake treće prestupna. Pa su se zvijezde pomicale. A onda se na Nikeji korigiralo još 3 dana, jer su primjetili da August je napravio samo približni ispravak. A u 15. stoljeću je korigirano još 10 dana i tada se izmislio algoritam da je greška na 400 godina oko 70 sekundi. I takav kalendar imamo do današnjeg dana.

(preuzeto od A.C.) 

​