2.Dnevnika 22:2 Ahazija koliko godina?

2.Kraljevima 8:26

26 Ahazija je imao dvadeset i dvije godine kad je počeo vladati i vladao je godinu dana u Jeruzalemu. Majka mu se zvala Atalija i bila je unuka Omrija, kralja izraelskog.

כו. בֶּן עֶשְׂרִים וּשְׁתַּיִם שָׁנָה אֲחַזְיָהוּ בְמָלְכוֹ וְשָׁנָה אַחַת מָלַךְ בִּירוּשָׁלָםִ וְשֵׁם אִמּוֹ עֲתַלְיָהוּ בַּת עָמְרִי מֶלֶךְ יִשְׂרָאֵל:

2.Dnevnika 22:2

Ahazija je imao četrdeset i dvije godine, kad postade kralj. Vladao je godinu dana u Jerusalemu. Njegova se mati zvala Atalija i bila unuka Omrijeva

ב. בֶּן אַרְבָּעִים וּשְׁתַּיִם שָׁנָה אֲחַזְיָהוּ בְמָלְכוֹ וְשָׁנָה אַחַת מָלַךְ בִּירוּשָׁלִָם וְשֵׁם אִמּוֹ עֲתַלְיָהוּ בַּת עָמְרִי:

---------------

Pitanje: Koliko godina je imao Ahazija kad je poceo vladati kao Kralj?

22 godine (2.Kraljevima 8:26)

ili

42 godine (2.Dnevnika 22:2)

Ima više mogučnosti za odgovor.

--------------------

Ogovor 1:

-- Ljudi su Bili pomazani za Klaljeve i nisu ODMAH postali kraljevi, A pojam je isti kad si pomazan za Kralja onda si ti kralj 100% što nemora da znači da počinješ odmah vladati.

Pošto nam Druga Carevima 8:17, kaže da je Ohozijin otac Joram imao 32 godine kad je došao na prestolje i da je vladao 8 godina, iz čega proizilazi da je umro kada je imao 40 godina. Prema tome, njegov sin tada nije mogao imati 42 godine, već 22 godine. Ovu brojku podržava i nekolicina starih manuskripta.

Dakle, ispravno i logično bi bilo 22 godine. U Drugoj Dnevnika se dakle radi o prepisivačkoj grešci, tj. o zameni jednog slova (mem u caph), tako da je ispao broj 42.

-------------------------

Odgovor 2:

Oba izvjestaja su tacni, i to ću dokazati na temelju Biblije. Bitno je poznavati pozadinu i pod kojim okolnostima je pisac zapisao odredene stvari. Bitno je zapaziti da,

2 Kraljevima kao knjiga vise se bavi kraljevima koji su vladali u sjevernom kraljevstvu. Dok knjiga, 2 Dnevnika se vise fokusira na juzno kraljevstvo [Juda].

Kad je njegov otac kralj Joram umro imao je 40 godina (2 Kraljevima 8:17), Ahazija je bio imenovan kao namjesnik u ulozi kralja jer je bio nadgledan od svoje majke Atalije (2 Kraljevima 8:26).Koja je imala konacnu odluku i vrsila je negativan utjecaj na svog sina.Obratite paznju na sledeci stih.

I on je hodio putovima kuće Ahabove; jer ga njegova mati svojim savjetom navede na zla djela.(2 Dnevnika 22:3).

Ahazija je bio imenovan mozda slucajno u 12 godini svog ujaka kralja Jorama, U dvanaestoj godini kraljevanja Jorama, sina Ahabova, nad Izraelom, postade kralj Ahazije a, sin Jorama, kralja Judina.(2 Kraljevima 8:25).

Ili je mozda bilo u 11 godini vladanja ? U jedanaestoj godini kraljevanja Jorama, sina Ahabova, bio je Ahazija postao kralj nad Judom.(2 Kraljevima.9:29)

Kako rijesiti ovu misteriju ?

Ponovo naglasavam, oba izvjestaja su istinita samo iz razlicitog ugla gledano.Sto cu na jednostavan nacin pojasniti.U 11 godini kralj Jorama je vladao sam.Nakon toga u 12 godini Jorama vlada kao namjesnik kralj [regent kralj], u ime svog brata kralja Ahazja, koji je bio povreden [2 Kraljevima 1:2], i koji je umro sledece godine (2 Kraljevima 1:17), takode usporedi (1 Kraljevima 22:51 i 2 Kraljevima 3:1).

Atalija je bila kcerka od zadnjeg kralja Ahaba i sestra od kralja Jorama (2 Kraljevima 8:27).Nakon sto je vladao 20 godina pod nadzorom svoje zle majke, konacno je sklopio savez s kraljem Jorama u borbi protiv Sirije (2 Kraljevima 8:28).Tada je imao 42 godine i pod takvim okolnostima 2 Dnevnika smatra njega samostalnim kraljem.Godinu kasnije bio je ubijen od Jehua (2 Kraljevima 9:14).

Tako dokazasmo da Biblija nema kontradikcije, jer sam Bog Jahve je nadahnuo pojedine ljude da zapisuju Njegove misli.Uvjek iznova vidimo Biblija je savrsena knjiga koja zasluzuje nasu paznju, i trebamo slijediti njena upustva koja su zapisana za nasu korist.Takode Biblija daje savjet onima koji misle da su mudri i kritikuju Jahvinu rijec da ima greske.

------------------------

Odgovor 3 :

Ahazja je, rečeno je, imao 22. g. u 2. Kraljevima 8:26; dok u 2. Ljetopisa 22:2 imao je 42. Na sreću, postoji mnogo dodatnih informacija u biblijskom tekstu koje pokazuju da je ispravan broj 22. Ranije u 2. Kraljevima 8:17 autor spominje da je Ahazjin otac Joram ben Ahab imao 32. g. kada je postao kralj, i umro je osam godina poslije, sa 40. g. S toga, Ahazja nije mogao imati 42. godine u vrijeme smrti njegova oca koji je tada imao 40! Takve pisarske greške ne mijenjaju židovska niti kršćanska uvjerenja ni najmanje. U ovakvom slučaju, drugi dio Pisma često ispravi pogreške (npr. 2. Kraljevima 8:26 u ovom slučaju). Također, moramo zapamtiti da pisari koji su radili kopije su bili vrlo studiozni i iskreni u prepisivanju biblijskog teksta. Isporučili bi tekst onakav kako su ga i primili, tako da nisu mijenjali niti očigledne pogreške, koji je zaista malo.

-----------------------------------

odgovor 4:

Je li Ahazja imao 22. godine (2. Kraljevima 8:26) ili 42. godine kada je krenuo vladati Jeruzalemom?
(Kategorija – kopirna greška)
Zato što imamo posla sa zapisima koji su stari tisućama godina, ne bismo očekivali da imamo originale danas, jer bi se davno dezintegrirali. S toga, ovisimo o kopijama koje su kopije od originala, koje su se nastavile kopirati kroz stoljeća. Oni koji su prepisivali Pismo, radili su dvije vrste pisarskih grešaka. Jedna vrsta grešaka su bile greške u slovkanju, a druga vrsta greške u brojevima.
Ahazja je, rečeno je, imao 22. g. u 2. Kraljevima 8:26; dok u 2. Ljetopisa 22:2 imao je 42. Na sreću, postoji mnogo dodatnih informacija u biblijskom tekstu koje pokazuju da je ispravan broj 22. Ranije u 2. Kraljevima 8:17 autor spominje da je Ahazjin otac Joram ben Ahab imao 32. g. kada je postao kralj, i umro je osam godina poslije, sa 40. g. S toga, Ahazja nije mogao imati 42. godine u vrijeme smrti njegova oca koji je tada imao 40! Takve pisarske greške ne mijenjaju židovska niti kršćanska uvjerenja ni najmanje. U ovakvom slučaju, drugi dio Pisma često ispravi pogreške (npr. 2. Kraljevima 8:26 u ovom slučaju). Također, moramo zapamtiti da pisari koji su radili kopije su bili vrlo studiozni i iskreni u prepisivanju biblijskog teksta. Isporučili bi tekst onakav kako su ga i primili, tako da nisu mijenjali niti očigledne pogreške, koji je zaista malo.
------------------------------------

odgovor 5:

Koliko je godina imao Ohozija kad se zakraljio?

- 22 godine:

2. Carevima 8:26 » "Imaše Ohozija dvadeset i dve godine kad se zacari, i carova godinu dana u Jerusalimu. Materi mu beše ime Gotolija, kći Amrija cara Izrailjevog."

- 42 godine:

2. Dnevnika 22:2 » "Imaše Ohozija četrdeset i dve godine kad poče carovati, i carova godinu dana u Jerusalimu. Materi mu beše ime Gotolija, kći Amrijeva."

Druga Carevima 8:26 kaže da je Ohozija imao 22 godine kada je počeo vladati, dok Druga Dnevnika 22:2, kaže da je imao 42 godine. No, ovu enigmu možemo rešiti kroz malu računicu.

Pošto nam Druga Carevima 8:17, kaže da je Ohozijin otac Joram imao 32 godine kad je došao na prestolje i da je vladao 8 godina, iz čega proizilazi da je umro kada je imao 40 godina. Prema tome, njegov sin tada nije mogao imati 42 godine, već 22 godine. Ovu brojku podržava i nekolicina starih manuskripta.

Dakle, ispravno i logično bi bilo 22 godine. U Drugoj Dnevnika se dakle radi o prepisivačkoj grešci, tj. o zameni jednog slova (mem u caph), tako da je ispao broj 42.