2.Dnevnika 16:1 Baaša, kralj Izraela

Kotradiktornosti Biblije - 01 u 1.Kraljevima 15:33 stoji da je Baaša umro u 26-oj godini vladavine Asina, a u 2.Ljetopisa 16:1 stoji da je Baaša izašao protiv Jude u 36-oj godini vladavine Asina! KAKO JE BAAŠA MOGAO RATOVATI 10 GODINA NAKON SVOJE SMRTI ?!

http://biblija.biblija-govori.hr/glava.php...

Decidirano piše: 1.Kraljevima 15:33 U trećoj godini kraljevanja Asina nad Judom postade Baaša, sin Ahijin, kralj svega Izraela i vladao je u Tirsi dvadeset i četiri godine.

Znači, piše da je Baaša postao kralj nad Izrelom u trećoj godini vladanja Asina nad Judom ---piše da je Baaša postao car nad Izraelom u 3. godini Asina kraljevanja i vladao je 24. godine. Ne razumijem gdje si ti našao 26.godina

Odgovor:

Pogledajte malo u 2.Ljetopisa 1 malo bolje:

Septuaginta ( LXX) spominje Asu, kralja Jude i drugog Asu, kralja Izraela.

Dali je sada malo jasnije?

Postoje dvojica sa imenom Asa, jedan vlada Izraelom, a jedan vlada Judom.

Septuaginta spominje Asu te njegovu 38 godinu. A Baasa ide u paraleli sa njim od 3. godine i spominje se 24 godina. Šta tu nije jasno? Jedino Septuaginta ispravlja brojku 36 u 38. Baasa ne umire u 26 godini Ase, već vlada 24 godina (od 3. Asine). Ja ne vidim nikakav problem. Malo su zarezi u prijevodima na krivim mjestima...

U 2.Ljetopisa 16:1 piše da je Baaša napao Asu 36.godine. Prema 1.Kraljevima 15:33 imamo da se Baaša zakraljio u 3. godini Asinog kraljevanja i da je Baaša vladao 24 godine. Kako ovo razumjeti? 3+24=27 što znači da se ovaj napad mogao desiti najkasnije u 27-oj godini Asine vladavine (pod uvjetom da je tada Baaša poginuo ali logičnije je da nije jer se poslije u taj sukob uključio i Sirski kralj Ben Hadad) a ne u 36. Ali, ako ovdje razumijemo da se radi o 36. godini postojanja judejskog kraljevstva onda stvar postaje potpuno razumljiva.

Poznato je da se za vrijeme Roboama (Salomonov sin) odvojilo sjeverno Izraelovo carstvo i južno Judino. Roboam je kraljevao 17 god nad Judom, plus 3 godine Abijamovog carevanja (Roboamov sin) i onda slijedi 41 godina Asinog kraljevanja. Dakle, 36. godina judinog kraljevstva kada je Baaša napao Judu je bila 16.godina Asine vladavine (17+3+16=36)

Da bismo izračunali koje godine Baašine vladavine je to bilo evo podataka: Jerobaom je vladao 22 godine, njegov sin Nadab 2 godine i onda je Baaša digao ustanak, smaknuo Jeroboamovog sina Nadaba i preuzeo prijestolje. Lakko je izračunati da je to bilo u 12.godini Baašine vladavine kada je napao Asu (22+2+12=36)

------------------------------------------

Prema autoru, je li Baasha, kralj Izraela umro u 26. godini vladavine kralja Ase (1. Kraljevima 15:33), ili je još bio živ u 36. godini (2. Ljetopisa 16:1)?
(Kategorija – nerazumijevanje povijesnog konteksta, ili pisarska greška)
Imaju dva moguća rješenja za ovaj problem. Akademici koji su proučavali ove retke su zaključili da je 36-ta godina Ase trebala biti izračunata od povlačenja 10. plemena od Jude i Benjamina, što je donijelo podjelu države na Judu i Izrael. Ako na to pogledamo iz te perspektive, 36-ta godina podjele monarhije bi bila u 16. godini Ase. To podupire knjiga Kraljeva Jude i Izraela, kao i kao i suvremeni izvještaji, koji slijede ovu konvenciju.
Keil i Delitzsch preferiraju smatrati broj 36. u 2. Ljetopisa 16:1 i broj 35. u 15:19 kao kopirnu grešku za 16. i 15. Ovaj problem je sličan pitanjima broj 5. i 6. iznad. U ovom slučaju, kako god, brojevi su pisani koristeći hebrejsku abecedu (prije nego Egipatsko podvlačenje koje je korišteno ranije, u temama 5. i 6.). S toga je vrlo moguće da je broj 16. mogao biti zbunjen sa brojem 36. Razlog za to je to što je kroz 7. stoljeće prije Krista, slovo 'yod' (10) jako sličilo na slovo 'lamed' (30), osim sa dvije jako malene linije priključene lijevo od glavnih vertikalnih linija. Bila je dovoljna samo malena mrlja od ekscesivnog korištenja dokumenta koji se zavijao i odvijalo da učine da yod igleda kao lamed. Moguće je da je ova greška potekla prvo u ranijem retku, u 2. Ljetopisa 15:19 (sa svojih 35. pogrešno kopiranih kao 15. u originalu); zatim da bi bilo konzistentno u 16:1, isti pisar (ili možda neki kasniji) zaključio je da 16. mora da je greška za 36. i promijenio to u svojoj kopiji.