Kur'an najveća greška

Članak "Islamska svjesnost" sadrži slične slike na kojima ljudi probijaju uloge kao oblik kazne.

Unatoč redefiniranju nabijanja na kolac, možemo vidjeti kamo vodi rasprava uključivanjem sura 38:12 i 89: 6-12, u kojima se faraon [vjerojatno u Mojsijevo vrijeme] naziva Gospodar uloga - što, prema klasičnim muslimanskim komentatorima i komentarima, nema nikakve veze s nabijanjem na kolac ili raspećem.

Tim "Islamske svijesti" proglašava:

Ključno sredstvo kur'anske egzegeze su unutarnji odnosi između materijala u različitim dijelovima Kur'ana, koji su kur'anski učenjaci izrazili kao: al-Qur'an yufassiru ba`duhu ba`dan , tj. Različiti dijelovi Kur'an objašnjavaju jedni druge. Drugim riječima, ono što se daje općenito na jednom mjestu detaljno se objašnjava na drugom mjestu. Ono što je ukratko dato na jednom mjestu, prošireno je na drugom.

Sada ćemo ispitati koliko dobro tim "Islamske svjesnosti" primjenjuje kur'ansku egzegezu na predmetni problem i mogu li ili ne mogu dokazati da je raspeće postojalo kao oblik kazne u drevnom Egiptu. "Da bi to postigli, moramo ispitati dva pitanja: Što je raspeće? Što je križ?

ŠTO JE RASPEĆE?

Tim "Islamske svjesnosti" pokušava proširiti definiciju "raspeća" tako da se bilo koji oblik nabijanja na kolac, bilo žive ili mrtve osobe, mogao smatrati "raspećem". A, budući da je "raspeće" oblik nabijanja na kolac, mora [implicirano] slijediti da se svi oblici nabijanja na kolac mogu smatrati "raspećem". Također, budući da križ sadrži kolac [okomitu gredu], svi ulozi moraju biti križ. Ovo je omiljena taktika tima za "islamsku svjesnost" - proširite definiciju do te mjere da nešto može stati - taktiku koju bi prosječni student koji pohađa Filozofiju 101 prepoznao kao logičnu zabludu.

Pokušaj tima "Islamska svjesnost" u kur'anskoj egzegezi brzo se raspada jer apeliraju na Oxfordovog pratitelja Biblije , Anchor Bible Dictionary , New Catholic Encyclopaedia i Nelson's Illustrated Bible Dictionarykako bi proširili svoju definiciju raspeća kako bi uključili bilo koji i sve oblike nabijanja na kolac. Većina članka "Islamska svjesnost" sastoji se od istraživanja i rasprave o značenju i upotrebi različitih grčkih, latinskih i hebrejskih riječi [tj. Stauros "," anastauro "," anaskolopiz "," crux "i" talah " ] i kako su ove izraze koristili povjesničar Herodot, Stari i Novi zavjet te židovsko-rimski povjesničar Flavius ​​Josephus. Tim "Islamska svjesnost" citira članke Engleskog rječnika koji raspravljaju o etimologiji engleske riječi "križ" , provodi neko vrijeme raspravljajući o raznim vrstama križeva i pruža dugotrajnu raspravu o kažnjavanju nabijanjem na kolac u drevnoj Asiriji, Perziji i Egiptu. Ipak, sva je ova rasprava potpuno i posve nebitna.

Osim logične zablude u sastavu, ovo zaista ignorira pitanje koje je u pitanju - Kur'an! Kršćani znaju definiciju raspeća, uostalom, naš je Gospodin pretrpio raspeće. Pravo pitanje je: što znači raspeće u kontekstu zabilježenom u Kur'anu? Drugim riječima, što znače arapske izjave u Kur'anu i kakve implikacije imaju na tvrdnju da je faraon razapeo ljude u drevnom Egipat?

Svaki odlomak u Kur'anu koji spominje raspeće može se pratiti do iste korijenske riječi salaba - od korijena SLB. Kur'an koristi varijantu Salaba [za raspeće] u dva odlomka:

Sura 4: 157 ... ali ga nisu ubili, niti su ga razapeli ,

I,

Sura 12:41: ... što se tiče drugog, bit će razapet na križ [nesavršeni pasiv].

Drugi oblik, Sallaba , koristi se u četiri odlomka. U tri od ovih slučajeva koristi se nesavršeni aktiv:

Sura 7: 124 ... tada ću vas zajedno razapeti .

Sura 20:71 ... tada ću vas razapeti na debla palmi

Sura 26:49 ... tada ću vas sve zajedno razapeti

Četvrti slučaj koristi nesavršeni pasiv:

Sura 5:33 ... bit će zaklani ili razapeti

Svi odlomci raspeća u Kur'anu koriste istu salabu iz korijena .

Dakle, moramo odrediti značenje salabe / sallabe . Prema Arthuru Jeffreyju , ovaj pojam nije arapski. Najvjerojatnije je posuđeno iz aramejskog ili sirijskog, a ovi su ih jezici posuđivali iz perzijskog ili etiopskog.

Arapski izraz za križ je salib, a "razapeti" je salaba , što je također izraz koji se koristi za izradu znaka križa [kao što čine rimokatolici i istočni pravoslavci] ili za prekrižavanje ruku ili nogu. Arapski izraz sulub janubi odnosi se na zviježđe "Južni križ". Salbut je raspelo i musallab je sjecište dvije ceste. Hurub al-Salib , ili „Ratovi križa”, je arapski naziv za križarskih ratova.

Arapski rječnik pod naslovom " Al Mua'jam Al Waseet " ili " Posrednička enciklopedija" - svibanj 1972., svezak 1., drugo izdanje kaže sljedeće:

"Al Saleeb" ili "Raspeće" ... Jaki ... i - razapeti ... sve što je oblika dviju crta prekriženih bilo drvo ili metal i što je na njemu raspeto ... (Stranica 519 , podcrtaj naglasak naš)

Jasno je da arapska riječ za raspeće zahtijeva upotrebu više od jednog štapa. "Arapski izraz upotrijebljen u Kur'anu jasno se odnosi na geometrijski križ, a ne na stup, kolac ili drvo.

Zanimljivo je također primijetiti da kada moderni muslimani žele razapeti ljude, posebno njihove kršćanske susjede, stavljaju ih na križeve, a ne na kolce - na primjer: u Saudijskoj Arabiji i u Sudanu . Radeći to, slijede sadistički i sramotan primjer kalifa Omera koji je razapeo neke svoje protivnike.

ŠTO JE KRIŽ?

U ovom odjeljku tim "Islamske svjesnosti" opet ne koristi kur'ansku egzegezu kako bi izrazio svoje stajalište. Još jednom se pozivaju na razne rječnike i druge izvore, umjesto na Kur'an, Hadis ili islamske učenjake, da pokušaju napraviti kolac u križ - ili pokušavaju križ pretvoriti u kolac? Tim IA također se poziva na argument Argumenta Jehovinih svjedoka koji vjeruju da je Isus pogubljen na kolcu, a ne na križu. To odgovara dnevnom redu tima "Islamske svjesnosti"; međutim, ideja da je Isus ubijen na kolcu umjesto na križu pobija se kur'anskom upotrebom izraza salaba- koji se odnosi na geometrijski križ, a ne na kolac, kao i na zabilježenu povijest. Postoji niz izvrsnih web mjesta koja opovrgavaju ovo učenje Jehovinih svjedoka ([ 1 ], [ 2 ]).

Što je s Lord of Stakes ?

U surama 38:12 i 89: 6-12 faraon (vjerojatno u Mojsijevo vrijeme) naziva se Gospodar uloga . "Islamska svjesnost" do sada je pokušala manipulirati činjenicama kako bi pokazala da riječ raspeće , kako je napisana u Kur'anu, ne znači križ, već može značiti i štap. "Ako je ovaj argument istinit , tada Sura 38:12 stvara brojne probleme.

 

Izraz al-awtadi koristi se u oba odlomka da označi "kolac". Također je vrijedno pažnje da se jedina druga pojava ove riječi u Kur'anu javlja u suri 78: 7: "A planine kao klinovi [arapski awtadan ]?" Dakle, budući da arapski jezik ima izraz "kolac", zašto Kur'an koristi izraze salaba / sallaba koji ukazuju na raspeće na križu, a ne na nabijanje na kolac?

Arapski rječnik " Al Mua'jam Al Waseet " ili "Posrednička enciklopedija" - svibanj 1972, svezak 2, drugo izdanje kaže:

" Watad " ili "Stick" ... (od čega je izvedena riječ "Awtadd" u Suri 38:12) ... to su planine dok stabilizuju zemlju ... i poglavari država ... na zubi u ustima ... i na sufizma: oni su četvorica koji ima kuće na četiri ugla svijeta: Istočni; zapadni; sjeverno i južno ... (stranica 1009; podebljano naše)

Drugo zanimljivo pitanje je neuspjeli pokušaj tima "Islamska svjesnost" u kur'anskoj egzegezi . Zaključuju:

Stoga se kur'anska adresa pozivanja na faraona kao "gospodara uloga" sigurno vrlo dobro uklapa u dostupne dokaze. To također dodaje ironiju zbog činjenice da, iako je faraon tvrdio da je bog, najveći čin njegova gospodstva bio je ograničen na ubijanje ljudi stavljanjem na kolac.

Prije odlaska na edukaciju svojih kolega muslimana, tim "Islamske svjesnosti" trebao bi se posavjetovati s komentatorima islama, umjesto da pokušava vježbati kur'ansku egzegezu u skladu s njihovim trenutnim potrebama. Naslov Lord of Stakes nema nikakve veze s raspećem ili nabijanjem kolca na kolce. U stvari, islamskim komentatorima i učenjacima nije jasno što ovaj izraz stvarno znači i pružaju nam brojna moguća značenja.

Komentar Al-Jalalayna:

... {i Pharoh, Gospodar palica}, tako ga zovu jer je ljude mučio vežući im ruke i noge za četiri štapa. ( Arapski izvor ; preveo Mutee a Al-Fadi )

Komentar Al-Tabarija:

... Znanstvenici su se razišli u mišljenju zašto je Faraon nazvan "Gospodarom palica", neki su rekli: rečeno je da je nekada imao palice za igre i zabavu. Ovo je spomenuo 22859. Ibn Abbass ...

Drugi su govorili: ovo se spominjalo jer je faraon ljude mučio palicama, kao što se spominjalo 22861. godine ... kao što je ljude mučio četiri pomoću palica, ogrtač će podići kamenu i baciti je na njih kako bi je razbio ..

Drugi su tvrdili da je to rečeno za njega jer je palicama gradio zgrade, a drugi su rekli da palice znače zgradu koju je on gradio ... ( arapski izvor ; prijevod Mutee a Al-Fadi )

Komentar Al-Qurtubija:

... Ibn Abbas je rekao: to je značilo "Gospodar savršene gradnje" ..

... Al Dhahak je rekao: jer ima puno zgrada, a zgrade se nazivaju štapovima.

... I Ibn Abbas ... rekao je: jer je imao igrališta za zabavu.

... Al Kalby i Muqatel: on je ljude mučio palicama, a kad god se na nekoga naljuti i nezadovolji, položiće ga između četiri palice na zemlju i poslati škorpione i zmije da ga muče do smrti.

Rečeno je i da je ljude povezivao unutar područja omeđenog s četiri ograde i vezivao za četiri metalne palice smještene na četiri ugla, a zatim ih tamo ostavljao dok nisu umrli.

... I rečeno je: "Gospodar mnogih vojnika" ... budući da su vojnici poput palica dok jačaju njegove zapovijedi kao što štap jača kuću. ( Arapski izvor ; preveo Mutee a Al-Fadi )

Ovi komentari pokreću brojna pitanja.

Prvo, klasični islamski komentatori i znanstvenici samo su nagađali o značenju izraza Lord of Stakes , a tim "Islamska svjesnost" dodaje još jednu spekulaciju - onu koju niti jedan od ranijih učenjaka ne smatra stvarnom mogućnošću . Niti jedan od tih učenjaka nije imao pojma da je faraon za kaznu pričvršćivao ljude na te palice ili ih nabijao na njih. Taj je pojam proizvod Saifullahove mašte.

Drugo, kao što možemo vidjeti iz ovih komentara, jedini zajednički element je da postoje četiri uloga. Dakle, očito je da je korišteno više od jednog štapa. Ako bi faraon ljude vezao za četiri štapa ili za četiri ugla, žrtva bi oblikovala oblik "X" koji je dva člana koji se križaju, ili četiri člana nasuprot jedan drugome. Međutim, ovo nema smisla kada čitamo suru 7: 124: Budite sigurni da ću vam odsjeći ruke i noge na odgovarajućim stranama i učiniti da svi umrete na križu .

Nakon odsijecanja ruku i stopala žrtve, bilo bi vrlo teško žrtvu pričvrstiti na četiri kolca. Konopi bi skliznuli. Također, Kur'an izričito kaže, učinit ću da svi umrete na križu , a ne da umrete u konfiguraciji u obliku križa na zemlji. „Stoga križ u ovom stihu nema nikakve veze s ulozima.

Tim "Islamske svjesnosti" obvezao se u pogledu značenja raspeća:

Raspeće je čin pribijanja, vezivanja ili nabijanja žive žrtve ili ponekad mrtve osobe na križ, kolac ili drvo bilo za pogubljenje tijela ili za izlaganje leša.

Stoga tim "Islamske svjesnosti" ne može tvrditi da se faraonova uporaba četiri kolca (prema islamskim komentatorima) kvalificira kao vezivanje za raspeće i mučenje žrtve na takav način stvara "križ" u obliku slova X ne mogu se kvalificirati kao raspeće na temelju definicije "islamske svjesnosti".

Zaključak

Nema apsolutno nikakvih povijesnih ili arheoloških dokaza da su drevni Egipćani pogubili ljude raspećem na križu.

Kolac nije križ; i, iako se raspeće može smatrati oblikom nabijanja na kolac kada se koriste čavli, svi oblici nabijanja na kolac ne mogu se kvalificirati kao raspeće. Tim "Islamske svjesnosti" nije uspio nabiti na kolac isto što i raspeće. Također nisu uspjeli iznijeti svoje argumente iz etimologije. Arapska riječ za raspeće korištena u Kur'anu odnosi se na oruđe izvršenja u obliku križa. Bilo bi vrlo teško osobu nabiti na križ [provlačenjem vertikalne grede kroz tijelo], jer bi horizontalna zraka bila na putu. Nabijanje na kolac vrlo je stara metoda kažnjavanja. Međutim, raspeće je relativno novije sredstvo ubijanja ljudi.

Tim "Islamske svjesnosti" vodio je dugu raspravu o nabijanju na kolac u drevnom Egiptu [što nitko ne poriče] i engleskoj, grčkoj i latinskoj etimologiji pojmova križ i raspeće. Arapska riječ salibkoja se koristi u Kur'anu i jedina je riječ koja je relevantna u ovoj raspravi. Ovdje nije riječ o razvoju značenja za grčke, latinske ili engleske riječi, već o značenju arapske riječi koja se koristi u Kur'anu. Diskusija tima o "Islamskoj svjesnosti" o etimologiji nije ništa drugo nego dimna zavjesa koja će prikriti probleme. Najvažnija definicija križa i raspeća, kako se koristi u Kur'anu, ono je što su rani muslimani razumjeli pod tim terminima. Muhammed je izričito objasnio što je križ. U stvari, Muhammed je zabranio muslimanima sve što nalikuje križu tijekom namaza.

Ziad bin Subeah al Hanafi izvještava: Molio
sam se prema Ka'bi sa starijim čovjekom pored sebe. Dugo sam molila, pa sam stavila ruke na bokove , u tom me je trenutku stariji čovjek jako udario po prsima. Pitala sam se što nije u redu s tim tipom? Što sam učinio krivo? Kad sam završio s molitvom, pitao sam tko je taj čovjek? Rekli su mi da je to Abd Allah bin Omer, pa sam pričekao da završi sa svojim namazima i pitao ga, o oče Abd Alrahmana, zašto si me udario? Što sam učinio krivo? Pitao je, jesi li taj čovjek kojeg sam udario? Rekao sam da. Rekao je, ono što ste učinili je tasleeb [tj. Izrada (oblika, znaka ili slike) križa ] u molitvi, a prorok to zabranjuje. ( Musnad Ahmad bin Hanbal , svezak 10., str. 153).

Muhammedov je izbor "raspeća", kao oblika kazne u Kur'anu [Sura 5:33] za "one koji ratuju protiv Allaha i Njegovog Poslanika", intrigantan je. Muhammed je svojim protivnicima zaprijetio raspećem - istom kaznom koju je Muhammad tvrdi da se zlobni faraon služio! `Muhammed je znao što je križ, zapravo je toliko mrzio križeve da je uništio sve što je vidio s prikazom geometrijskog križa. Ne postoji zapis da je Muhammad pokazivao takvo neprijateljstvo prema kolcima ili stupovima.

Prema hadisu iz Sahih al-Buharija :

... Tako će pratitelji križa ići sa svojim križem , i idolopoklonici (ići će) sa svojim idolima, i drugovi svakog boga (lažna božanstva) (ići će) sa svojim bogom, dok ne ostanu oni koji su koristili da se klanjaju Allahu, i poslušnima i nestašnima, i nekim ljudima iz Pisma. ...

Još jednom, Muhammad ne spominje kolce ili motke.

Andrew Vargo

Odgovori na islamske svijesti
Javljanje Islam Home Page