Kur'an najveća greška

Proturječna gramatika

Contradictory Grammar

https://answering-islam.org/Authors/Newton/grammar.html

​

 

 

Autorska prava ï 1996. M. Rafiqul-Haqq i P. Newton . Sva prava pridržana.

 

Kur'an: Gramatičke pogreške

Muslimani vjeruju da je Allah svakom Abrahamu, Mojsiju, Davidu i Isusu otkrio knjigu. "Ali knjiga proroka Abrahama je izgubljena. Promijenjene su knjige Davida (Psalmi), Mojsije (Tora) i Isusa (Evanđelje)." [1]

Samo je Kur'an objavio Mohammedu anđeo Gabrijel koji je sačuvan i zaista "Niti jedna riječ od toga nije promijenjena ili izgubljena. Danas se nalazi točno onako kako je objavljena proroku Mohammedu." [2] Kao takvo nije Mohammedovo osobno postignuće. To je božansko čudo. Proročanstvo svakog proroka potvrđeno je božanskim čudima. Vjeruje se da je Kur'an Božje čudo koje potvrđuje Muhammedovo poslanstvo.

 

• "Jedino čudo za koje je Mohammad tvrdio bio je Kur'an ... Kur'an je jedini nadahnuti spis koji je došao do nas netaknut kao što je otkriveno proroku. Nije bilo miješanja u tekst i izvorne čistoće jezik je ostao neokaljan. "[3]

Muslimani vjeruju da je Kur'an književno čudo i da mu nema premca u bilo kojoj drugoj literaturi. To nije ljudsko remek-djelo već božansko čudo, gdje su se svako slovo i točka otkrili s neba, bez razlike između onoga što je otkriveno i onoga što imamo u rukama.

Remek-djela su djelo ljudi. Čuda su Božje djelo. Čudo, bilo koje čudo, superiorno je od najboljih remek-djela. Također se čuda ne mogu "poboljšati" ljudskim naporima, jer to bi bilo isto kao kad bi se priznalo da je čudo, tj. Božje djelo, bilo manjkavo.

Remek-djelo nadmašuje druga djela na određenom području. Na primjer, inženjerski vrhunac ne mora nužno imati estetsku privlačnost. Ili remek-djelo u umjetnosti ne mora biti u skladu s inženjerskim standardima. Remek-djelo u cvjetnom aranžmanu ne mora nužno mirisati dobro.

Muslimani tvrde da Kur'an nije samo ljudsko književno remek-djelo, već božansko književno čudo. Ali ova se tvrdnja ne podudara s činjenicama. Kur'an koji imamo u rukama sadrži očigledne gramatičke pogreške, što je očito za vidjeti svima koji znaju arapski jezik.

Prva pogreška

 

Za 5:69

"Sigurno će oni koji vjeruju, i oni židovski, i Sabejci, i kršćani, tko god vjeruje u Boga i Posljednji dan i bude činio pravednost - straha nad njima neće biti, niti će tugovati." (Arberry)

 

"Innal-laziina 'aamanuu wal-laziina haaduu was-Saabi'uuna wan-Nasaaraa man' aamana bilaahi wal-Yawmil-'Aakhiri wa 'amila saali-hanfalaa khaw-fun' alay-him wa laa hum yah-zanuun."

U gornjem stihu postoji gramatička pogreška. Riječ Saabi'uuna pogrešno je odbijena.

U druga dva stiha ista je riječ, u potpuno istim gramatičkim postavkama, pravilno odbijena.

 

• 2:62 "Innal-laziina 'aamanuu wal-laziina haaduu wan-Nasaaraa was-Saabi'iina ..."

  22:17 "Innal-laziina 'aamanuu wal-laziina haaduu was-Saabi'iina wan-Nasaaraa ..."

Primjećujete da je riječ napisana Saabi'uuna u 5:69, a Saabi'iina u 2:62 i 22:17. U posljednja dva stiha riječ je pravilno odbijena jer riječ inna na početku rečenice uzrokuje oblik deklinacije nazvan "nasb" (kao u slučajevima akuzativa ili konjunktiva), a "yeh" je "znak nasb" . Ali riječ Saabi'uuna u 5:69 dobila je 'uu, waw što je znak "raf'a" (kao u slučajevima nominativa ili indikativa). To je onda očita gramatička pogreška.

Druga pogreška

 

Za 4: 162

"Ali oni koji su čvrsto ukorijenjeni u znanju, i vjernici koji vjeruju u ono što je poslano tebi i ono što je poslano prije tebe, koji obavljaju molitvu i plaćaju milostinju, i oni koji vjeruju u Boga i Posljednji dan - njih Sigurno ćemo dati moćnu plaću. " (Arberry)

 

"Laakinir-Raasi-khuuna fil-'ilmi minhum wal-Mu'-minuuna yu'-minuuna bi-maaa 'unzila' ilayka wa maaa 'unzila min-qablika wal-muqiimiin as-Salaata wal mu'-tuunaz-Zakaata wal- Mu'-mi-nuuna billaahi wal-Yawmil-'Aakhir: 'ulaaa' ika sanu'-tii-him 'ajran' aziimaa. "

Riječ muqiimiin trebala bi biti muqiimuun . Riječ treba odbiti znakom "raf'a" poput ostalih imenica u rečenici. Doista su dvije imenice prije nje ( Raasi-khuun i Mu'-minuun ) i imenica nakon nje ( mu'-tuun ) pravilno odbijene. Neki tvrde da je ova riječ odbačena kao takva da bi se razlikovao i pohvalio čin molitve, ali učenjak Ibn al-Khatib kaže da je ovo bolesno obrazloženje. ( al-FurqanMohammad M. 'abd al-Latif Ibn al-Katib, Dar al-Kutub al-'elmiyah, Beirut, str.43). Takvo rezoniranje prkosi logici. Zašto bi se razlikovala molitva koja je grana religije, a ne vjera koja je temelj i korijen religije? Osim toga može li se ova logika primijeniti na pogrešku deklinacije u prethodnom stihu? Zaključujemo li da su Saabi'iini ugledniji od onih koji vjeruju i od ljudi knjige? I zašto ih se razlikuje u jednom, a ne u drugom stihu kao što smo vidjeli? Bog je mnogo viši od ove bolesne logike. Ovo je opet očita gramatička pogreška.

Treća pogreška

 

U 20:63

"Potajno su pričešćivali govoreći: 'Ova su dva čovjeka čarobnjaci.' (Arberry)

 

"Qaaluuu inna haazaani la-saahiraani ..."

Riječ haazaani trebala bi biti haazayn .

Riječ haazaani pogrešno je odbijena jer riječ inna na početku nominalne rečenice uzrokuje oblik deklinacije nazvan "nasb" u nominativu, a "yeh" je "znak nasb". Ovo je treća gramatička pogreška.

Četvrta pogreška

 

U 2: 177

"Nije pobožnost okretanje lica prema Istoku i Zapadu. Istinska pobožnost je ovo: vjerovati u Boga i Posljednji dan ... dati nečije bogatstvo ... i otkupiti roba, obaviti molitvu, platiti milostinju. A oni koji ispune svoj savez ... i izdrže čvrstinom. " (Arberry)

 

"Laysal-birra 'an-tuwalluu wujuuhakum qibalal-Mashriqi wal-Maghrib wa laakinnal-birra man' aamana billaahi wal-Yawmil-'Akhiri wal-malaaa-'ikati wal-Kitaabi wan-nabiyyiin: wa 'aatali maala zawilqurbaa wal-yataamaa wal-masaakiina wabnas-sabiili was-saaa-'iliina wa fir-riqaab: wa'aqaamas-Salaata wa 'aataz-Zakaata; wal-muufuuna bi'ahdihim' izaa 'aahaduu was-Saabiriina fil-Saabiriina fil saaa'i wazzarraaa-'i ... "

U gornjem stihu postoji pet gramatičkih pogrešaka. U četiri od njih korišteno je pogrešno vrijeme, jer rečenica započinje u sadašnjem vremenu glagolom tuwalluu , dok su ostala četiri glagola napisana u prošlom vremenu:

'aaman bi trebao biti tu'minuu ;
'aata treba biti tu'tuu ;
'aqaama bi trebao biti tuqimuu ;
'aata treba biti tu'tuu .

Gornji stih u prijevodu na engleski jezik koji se pojavljuje na arapskom bi bio: „To nije pravda da budete okrenuti svoje lice prema istoku i zapadu, nego pravednost je onaj koji vjeruje u Allaha i Sudnji dan i anđelima i Knjige i poslanici, i dao svoje bogatstvo, ... i klanjao namaz i plaćao milostinju. "

Ali engleski su prevoditelji primijetili vrijeme, a glagoli "vjerovao", "dao", "izveo" i "platio" ispravljeni su i napisani u sadašnjem vremenu. (Na primjer, pogledajte prijevode Arberrya, Pickthalla, Yusufa Alija i Rodwella).

Peta pogreška je pogrešna deklinacija riječi saabiriina . Treba odbiti saabiruuna poput prethodne riječi muufuuna .

Peta pogreška

 

Za 3:59

"Isusova je sličnost u Božjim očima poput Adamove sličnosti; Stvorio ga je od prašine, a zatim mu rekao:" Budi "i bio je." (Arberry)

 

"Inna massala 'Isaa' indal-laahi ka-masali 'Adam; khalaqahuu min-turaabin-sum-ma qaala lahuu kun fa-yakuun."

Gornji ajet kada se prevede na engleski jezik, kako se čini na arapskom, bio bi: "Isusova sličnost s Allahom je poput ličnosti Adema. Stvorio ga je od prašine, a zatim mu rekao:" Budi ", i on je." Gore je Pickthallov prijevod. Imajte na umu da je preveo yakuun (je) onako kako se pojavljuje na arapskom, tj. U sadašnjem vremenu.

Riječ yakuun ("na engleskom je") trebala bi biti kana ("bila") kako bi bila u skladu s prošlim vremenom prethodnog glagola "rekao", kao što su to korigirali Arberry, Rodwell i Yusuf Ali u svojim prijevodima tog stiha. Ovo je peta pogreška.

Šesta pogreška

 

U 21: 3

"Zločinci se šapuću jedni drugima ..."

 

"Laahiyatan - quluubuhum. Wa 'asarrun-najwallaziin zalamuu ..."

Riječ "asarru bi trebala biti " asarra . Navedeno je verbalna rečenica, a pravilo takve rečenice, gdje glagol dolazi ispred (muškog) subjekta, glasi da glagol mora biti u trećem (muškom) obliku jednine, ako je aktivni subjekt verbalne rečenice navedeno u rečenici. (Isto pravilo vrijedi i za zamjenu dva spominjanja "muškog roda" ženskim ".) Ali glagol u gornjem kur'anskom ajetu došao je u množini. Pogledajte kako se gornje pravilo poštivalo u sljedećim kur'anskim ajetima: 3:52, 10: 2, 16:27, 16:35, 3:42, 49:14.

Sedma pogreška

 

U 22:19

"To su dvojica raspravljača koji su raspravljali o svome Gospodaru." (Arberry)

 

"haazaani Khismani 'ikhtasamuu fi rabbihim ..."

U arapskom, poput engleskih riječi se odbijaju ili konjugiraju s obzirom na broj. U engleskom jeziku postoje dva broja: jednina i množina. Tako se na engleskom jeziku dvojica muškaraca tretiraju kao množina. Ali u arapskom jeziku postoje tri broja: jednina, dvojina i množina. Tako se na arapskom glagoli i imenice tretiraju prema jednini ili dvojini ili množini. Glagol u tom stihu bio je konjugiran kao da je subjekt više od dva. Ali stih govori samo o dvoje. Dakle, treba se pridržavati pravila dvojine i riječ 'ikhtasamuu treba biti ' ikhtasamaa . Dakle, ovo je još jedna pogreška.

Osma pogreška

 

U 49: 9

"Ako se dvije stranke vjernika bore, ispravite stvari među sobom." (Arberry)

 

"wa 'in-taaa-'ifataani mi-nal-Mu'-miniinaq-tatalu fa-'aslihuu baynahumaa."

Ova je greška u ovom stihu slična prethodnoj. Broj je opet dvojak, ali glagol je konjugiran kao da je subjekt množina. Dakle, glagol 'eq-tatalu trebao bi biti ' eqtatalata .

Deveta pogreška

 

U 63:10

"O moj Gospode, kad bi me barem usmjerio na kratko, kako bih mogao dati slobodnu ponudu i tako postati jedan od pravednika." (Arberry)

 

"... Rabinov zakon laaa 'akhartaniii' ilaaa 'ajalin-qariibin-fa-'assaddaqa wa' akum-minas-salihiin."

Glagol 'akun bio je pogrešno konjugiran. Trebao bi biti 'akuuna , tj. Posljednji suglasnik mora imati samoglasnik "a", umjesto da je bezglasan, jer je glagol " akun " u subjunktivu. Doista je prethodni glagol ( 'assaddaqa ) pravilno konjugiran i nalazi se u konjunktivu. Razlog je taj što se na arapskom jeziku sadašnje vrijeme stavlja u subjunktivni način ako ga prethode određene riječi (huruf nasebah). Jedna od takvih riječi je "uzročni fa".

Deseta pogreška

 

U 91: 5

"Po nebu i onome što ga je sagradilo." (Arberry)

 

"was-samaaa-'i wa maa ba-naahaa."

Riječ ma u arapskom jeziku koristi se za bezlično. Ali tema gornjeg stiha je Bog. Dakle, riječ koja bi se trebala koristiti je arapska riječ čovjek (što znači "onaj koji"). Arberry je taj stih preveo na sljedeći način: "Uz nebo i ono što ga je sagradilo", što znači Bog. Pickthall je međutim ispravio bezlično (ma, ono što) i preveo stih na sljedeći način: "Po nebu i Onome koji ga je sagradio."

Pickthall je također ispravio dva stiha koja slijede:

• I zemlja i Onaj Koji ju je širio. P. 91: 6.
  I duša i Onaj Koji ju je usavršio. P. 91: 7.

Yusuf Ali, da bi se izvukao iz problema, preveo je gornji stih na sljedeći način: "Nebeskim svodom i njegovom divnom strukturom". Dakle, tema 'Bog' se uopće ne pojavljuje u njegovom prijevodu tog stiha. Svoje razloge za svoj prijevod navodi u fusnoti rekavši: Ma masdariya na arapskom, u ovoj i narednim klauzulama, na engleski je najbolje prevesti imenicama. "Ali riječ bana u banaha nije imenica već glagol u prošlosti vrijeme kako su ga ispravno preveli Arberry i Pickthall. Riječ ma trebala je biti čovjek (što znači "tko"), a u tom kontekstu trebala je biti "Tko" s velikim W.

Jedanaesta pogreška

 

U 41:11

"Tada se podigao na nebo kad je dim i rekao njemu i zemlji:" dođite voljno ili nevoljno! " Rekli su, 'mi voljno dolazimo.' "

 

"... faqal laha wa lel-Arad 'iteya taw'aan aw karha qalata atayna ta'e'een."

Nebo i zemlja na arapskom jeziku su imenice ženskog roda, glagol rečen u "rekli su" je u skladu s tim ženski i dualni ( qalata ), ali pridjev "voljan" na kraju stiha je muški i množinski ( ta'e'een ), budući da je u suprotnosti s pravilom da se pridjevi trebaju podudarati s imenicama po broju u rodu, tako bi ta'e'een koji se koristi za množinu trebao biti ta'e'atain koji se koristi za ženski dual.

Dvanaesta pogreška

 

U 7:56

"Blizu je milosrđe Božje."

 

"... inna rahmata Allahi karibun min al-mohseneen."

Gornji stih je nominalna klauzula. U takvoj klauzuli predikat bi trebao odgovarati subjektu ( rahmata ) nominalne klauze u rodu. Riječ karibun (što znači "blizu") predikat je rahmata Allahi ("Allahova milost"), trebali bi se podudarati po rodu. Ali u arapskom tekstu to nije slučaj. Rahmata je na arapskom jeziku ženskog roda i zato bi riječ qaribun (koja je muškog roda) umjesto toga trebala biti qaribah (njen ženski oblik).

Ovo je pravilo ispravno primijećeno u drugim kur'anskim ajetima. Na primjer, u 9:40 čitamo: "Kalemat ul-llah heya al-'ulya." Ovdje su i Kalemat i heya ženstvene. Umjesto toga reći: "Kalemat ul-llah howa al-'a'la" nikada ne bi bilo točno. To bi bilo jednako pogrešno kao i reći: "... inna rahmata Allahi qaribun min ..."

Pogreška 13

 

Za 7: 160

"Podijelili smo ih u dvanaest plemena."

 

"wa qata'nahom 'ethnata' ashrata asbatan."

Umjesto asbatana trebalo bi čitati sebtan .

Na arapskom doslovno kaže "dvanaest plemena". To je točno na engleskom, ali nije tačno na arapskom. Na arapskom bi trebalo reći dvanaest plemena, jer bi imenica koja se broji brojem iznad deset trebala biti jednina. Ovo se pravilo pravilno poštuje, na primjer u 7: 142, 2:60, 5:12, 9:36, 12: 4.

 

• Qor'an sadrži rečenice koje su nepotpune i nisu u potpunosti razumljive bez pomoći komentara; strane riječi, nepoznate arapske riječi i riječi koje se koriste s drugačijim značenjem; pridjevi i glagoli sklonjeni bez poštivanja podudarnosti roda i broja; nelogično i negramatički primijenjene zamjenice koje ponekad nemaju referenta; i predikati koji su u rimovanim odlomcima često udaljeni od subjekata ... Da rezimiramo, zabilježeno je više od stotinu koranskih odstupanja od uobičajenih pravila i struktura ... ('Ali Dashti, 23 godine: Studija o Mohammadova proročanska karijera, izdavači Mazda, Costa Mesa, Kalifornija, 1994., stranice 48,50)

Dakle, gore navedeni samo je mali uzorak i još će ih se naći.

Neke od gornjih pogrešaka nisu novo otkriće modernih kritičara. Bili su poznati iz prvog stoljeća islama od najbližih Mohammedovih sljedbenika. Izvještava se da je 'Osman, nakon što je pogledao prvu standaransku kopiju Kur'ana, rekao:' Vidim gramatičke greške u njemu i Arapi će ga ispravno pročitati svojim jezicima. '[4] Muslimanski učenjak Ibn al- Khatib koji je citirao gornji izvještaj u svojoj knjizi al-Furqan , spomenuo je još jedan izvještaj o autoritetu 'Aa'ishe, jedne od Mohammedovih supruga, rekavši:' U Allahovoj knjizi postoje tri gramatičke greške, one su krivnja pisara:

 

U 20:63

"Qaaluuu inna haazaani la-saahiraani ..."

 

I za 5:69

"Innal-laziina 'aamanuu wal-laziina haaduu was-Saabi'uuna wan-Nasaaraa man' aamana bilaahi wal-Yawmil-'Aakhiri wa 'amila saali-hanfalaa khaw-fun' alay-him wa laa hum yah-zanuun."

 

I za 4: 162

"Laakinir-Raasi-khuuna fil-'ilmi minhum wal-Mu'-minuuna yu'-minuuna bi-maaa 'unzila' ilayka wa maaa 'unzila min-qablika wal-muqiimiin as-Salaata wal mu'-tuunaz-Zakaata wal- Mu'-mi-nuuna billaahi wal-Yawmil-'Aakhir: 'ulaaa' ika sanu'-tii-him 'ajran' aziimaa. "'[5]

Treba dati dva komentara.

Prvo: Muslimani tvrde da je Kur'an koji danas imamo u svojim rukama ono što je izvorno objavljeno Mohammedu, bez promjene čak i jednog slova. Međutim, u današnjem Kur'anu postoje gramatičke pogreške. Suočavajući se s tim pogreškama, moramo odlučiti između jednog od dva izbora. Ili je otkriven izvorni Kur'an koji sadrži ove pogreške ili su greške rezultat pogrešaka ljudskih pisara dok su kopirali Kur'an. Ne postoje druge mogućnosti. Kako je prvi izbor nezamisliv, drugi je jedino logično objašnjenje. Ali to također znači da nije istina da je Kur'an koji imamo u rukama "jedini nadahnuti spis koji je do nas došao netaknut kao što je objavljen proroku. Nije bilo miješanja u tekst i izvorne čistoće jezika ostao neokaljan. "

Drugo: Ako su gornje pogreške pronađene u članku koji će se objaviti, te će se pogreške ispraviti. Članak, s tim da su u njemu ostale pogreške, nije mogao biti proglašen remek-djelom.

Kur'an zbog ovih grešaka nije ni remek-djelo. Ako se, ljudski gledano, Kur'an ne može nazvati remek-djelom, može li ga itko iskreno nazvati božanskim književnim čudom?

 

Sljedeća je obavijest popratila vrlo ugledan islamski softver nazvan Alim, 1992.

 

OBAVIJEST!!!
Arapski Kur'an ima neke pogreške koje će se vrlo brzo otkloniti u izdanju o održavanju.
....
OBAVIJEST !!!

Arapski Kur'an na koji se poziva u gornjoj obavijesti je onaj koji se nalazi u programskom paketu Alim.

Nema sumnje da su mnogi učeni ljudi prešli ovaj arapski Kur'an da bi ga provjerili ima li pogrešaka, kao što bi to učinio svaki dobar izdavač. Ako čak i s naprednom tehnologijom koju imaju, u njoj i dalje ima grešaka, kako možemo imati povjerenja da je prvo izdanje Kur'ana u vrijeme kada vrlo malo ljudi može čitati i pisati arapski jezik zapisano bez grešaka? Sam Mohammad rekao je "mi smo nacija koja ne zna pisati niti voditi računovodstvo". A musliman je u ranom islamu oslobađao neke Jevreje među svoje ratne zarobljenike ako bi zauzvrat podučavali nekoliko Arapa kako čitati i pisati arapski.

 

Literatura:
1. Podučavanje islama, Islamsko vijeće Novog Južnog Walesa, str.15.
2. Podučavanje islama, Islamsko vijeće Novog Južnog Walesa, str.18.
3. Uvod u Pickthallov prijevod s transliteracijom, Burney Academy, Hyderabad, str.xxiv.
4. Al-Furqan Mohammada M. 'abd al-Latifa Ibn al-Katiba, Dar al-Kutub al-'elmiyah, Bejrut, str.90
5. Al-Furqan Mohammada M.' abd al-Latifa Ibn al- Katib, Dar al-Kutub al-'elmiyah, Beirut, str.91

 

Knjige i članci P. Newtona
Odgovor na islamsku početnu stranicu

​