Kur'an najveća greška

Protivurečnost Kur'ana

 

Injil: Grčka knjiga za djecu Izraela?

Jochen Katz i Bassam Khoury

Kur'an daje sljedeće tri izjave:

I u njihovim stopama, poslali smo 'Iesu (Isusa), sina Merjeminog (Marija), koji je potvrdio Taurat (Toru) koja je došla prije njega, i dali smo mu Injeel (Evanđelje), u kojem su bile smjernice i svjetlost i potvrda Taurat (Tora) koji je došao prije njega, smjernica i opomena za Al-Muttaquna (pobožni - vidjeti V.2: 2). S. 5:46 Al-Hilali & Khan; usp. S. 57:27

I učinit će ga ['Iesu (Isusa)] Glasnikom djeci Izraelovoj (rekavši): "Došao sam k vama sa znakom vašeg Gospodara, koji vam, kao, izrađujem od gline, lik ptice, i udahnite u nju, i ona postaje ptica Allahovom dozvolom; i ja ozdravljam onoga koji se rodio slijep i gubavac, a mrtve oživljavam Allahovom dozvolom. I obavještavam vas o tome što jedete i ono što spremate u svojim kućama. Sigurno postoji znak za vas, ako vjerujete. S. 3:49 Al-Hilali & Khan

I nismo poslali Poslanika, osim na jeziku njegovog naroda , kako bi im on mogao jasno objasniti. Tada Allah zavodi koga hoće i uputi koga hoće. A On je Svemogući, Mudri. S. 14: 4 Al-Hilali i Khan

Da rezimiramo tri točke važne za ovaj članak:

• Isus je bio jedan od glasnika koje je poslao Allah, a Isusova poruka je Injil (S. 5:46).

• Isus je poslan djeci Izraelovoj (S. 3:49).

• Allah je poslao sve svoje glasnike sa (poruku na) jeziku ljudi iz glasnika, tj. Glasnik je poruku dostavio na svom jeziku.
  (Za detaljnu raspravu o S. 14: 4 vidi članak, Allah, njegovi poslanici i njihov jezik .)

Bilo koju od ove tri izjave možda je moguće uskladiti, ali sva tri odlomka zajedno rezultiraju logičnom proturječnošću, kao što ćemo objasniti u nastavku.

Općenito je poznato da je "Injil" grčka riječ, ili tačnije, da je izvedena iz grčke riječi za evanđelje, euangelion :

Injil ... (ili Injeel ) je jedan od pet islamske svete knjige Kur'anu zapisa kao što su pokazale Bogu, ostala su bila Suhuf-i-Ibrahim, Zabur, Tawrat i Kur'an. Riječ Injil općenito smatraju nemuslimanski povjesničari skraćenicom grčke riječi Î • Ï… Î ± γγεΠ»Î¹Î¿Î½ , koja se na engleskom jeziku ponekad prevodi kao„ evangel “(doslovno značenje„ dobre vijesti “). Obično se prevodi kao "Evanđelje", kao u četiri evanđelja Novog zavjeta. ( Wikipedia, Injil , 20. srpnja 2008 .; podvucite naglasak na našem; usp. Zapis Injil u stranom rječniku Kur'ana Arthura Jefferyja ,stranice 71 - 72 )

Arapsko izdanje Wikipedije navodi:

ا٠„Ø ¥ Ù † جيل ÙƒÙ „Ù… Ø © Ù… Ø¹Ø ± Ø¨Ø © Ù… Ù † ال يو٠† ا٠† ÙŠØ © ايوا٠† ج ÙŠÙ „يو٠† ال تي تع٠† ÙŠ ا٠„Ø¨Ø´Ø§Ø ± Ø © ال Ø³Ø§Ø ± Ø ©
Al-Injeel je arabizirana riječ (izvedena) iz grčkog Evangeliona što znači "dobra vijest". ( Izvor ; pristupljeno 28. kolovoza 2008 .; prijevod naš)

Na web mjestu koje objavljuje najviša šiitska vlast u Libanonu nalazimo ovu izjavu:

Ø ¥ Ù † Ù 'ÙƒÙ „Ù… Ø © ال Ø £ Ù † اجي٠„كل Ù… Ø © يو٠† ا٠† ÙŠØ © تع٠† ÙŠ ا٠„Ø®Ø ¨Ø ± ا٠„Ø³Ø§Ø ±
Riječ Anajeel [lit. Evanđelja; Anajeel je oblik množine jednine Injeel ] je grčka riječ koja znači "dobre vijesti".
( Arapski izvor ; pristupljeno 28. kolovoza 2008 .; prijevod i objašnjenje u uglastim zagradama naš)

Kada se govori u vlastitom jeziku o knjizi koja je napisana u nekom drugom jeziku, jednom bilo citati naslov na izvornom jeziku (možda u nekoj vrsti transliteracija ), kao što je Kur'an učinio u slučaju Tore, ili u prijevodu naslov u pojam ili frazu na vlastitom jeziku, kao što je to učinio Kur'an u slučaju psalama (Zabur). Injil nije arapska riječ, ali lako se prepoznaje da je to ime izvedeno iz grčke riječi za Evanđelje (vjerojatno putem etiopskog wangela ), tj. Autor Kur'ana nije preveo naziv knjige 'Isa (Isus) ), ali je o tome govorio koristeći transliteraciju izvornog naslova.

Napomena: Prema S. 5:46, Injil je knjiga koju je Allah dao Isau. To znači da to nisu Novi zavjet ili Evanđelja sadržana u Novom zavjetu, jer te knjige nisu dane Isusu tijekom njegova života na zemlji, već su ih napisali njegovi učenici (pod božanskim nadahnućem) nakon smrti, uskrsnuća i uzašašće Isusovo. Samo to predstavlja ozbiljnu pogrešku u islamskom razumijevanju onoga što je Evanđelje, ali ta pogreška nije tema ovog članka. [1] Za ovaj članak govorimo o knjizi koju je Allah navodno dao Isusu (bilo izravno ili preko meleka Gabrijela) i koja nosi ime Injil .

Činjenica da je Injil poruka / knjiga s grčkim naslovom implicira da je knjiga na grčkom. Ali ovdje je sukob s ostalim tvrdnjama Kur'ana. Grčki nije bio jezik Isusova naroda (iako su ga vjerojatno mnogi od njih razumjeli). Uobičajeni jezik Židova u Isusovo vrijeme bio je aramejski. Od vremena kada je Aleksandar Veliki uspostavio svoje ogromno carstvo, grčki je postao "svjetski jezik" toga doba (poput engleskog danas) i tako su ga također razumjeli mnogi Židovi. Međutim, to nije bio materinji jezik Židova. Umjesto toga, to je bio jezik ljudi koji su napali i zauzeli njihovu zemlju.

Stoga su gornje tri tvrdnje Kur'ana u sukobu. Da je Isus poslan narodu u Izraelu na njegovom / njihovom jeziku, tada bi to bio aramejski, a njegova bi poruka također imala aramejsko ime, baš kao što aramejski prijevod Novog zavjeta (Peshitta) koristi izraz "ha-bishara" (dobra vijest) za grčki Î • Ï… Î ± γγεΠ»Î¹Î¿Î½ .

Da su Isusova knjiga / poruka i naslov prvotno bili na aramejskom, onda bi se autor Kur'ana na nju pozvao koristeći svoj aramejski naslov ili arapski prijevod značenja tog naslova, ali sigurno ne koristeći transliteracija grčkog izraza. [2] Zapravo je arapski al-bishara gotovo identičan aramejskom imenu. Upotreba grčkog naslova neizravna je potvrda da je sama knjiga izvorno bila na grčkom, odnosno da je ovo ime njezin izvorni i autentični naslov.

Kako god da se okrene, ova tri odlomka Kur'ana ne mogu sva biti istinita.

Upotreba grčkog naslova ukazuje na jedno ili više sljedećih.

1. Autor Kur'ana nije znao jezik Židova.

2. Isus nije poslan Židovima.

3. Jezik Židova bio je grčki.

4. Isus je bio glasnik koji je poslan ljudima s jezikom koji nije njihov.

5. Kuran prepoznaje grčko evanđelje kao Evanđelje po Isau.

Opcija (1) uništava tvrdnju o božanskom nadahnuću Kur'ana. Opcija (2) implicira da S. 3:49 (i drugi) nisu u pravu. Opcija (3) ozbiljna je povijesna pogreška. Opcija (4) znači da je S. 14: 4 pogrešan. Napokon, opcija (5) znači da je grčko evanđelje, kršćanski NT ipak Injil i, shodno tome, kur'anska tvrdnja o "Isaovom evanđelju" ne može se podržati, a S. 5:46 također nije u pravu.

Bilješke

1. O ovome se detaljno raspravlja u članku Kakva je knjiga Injil?

2. Još gore, sjetite se da muslimani ne prepoznaju četiri Evanđelja kao Evanđelje po Isau. Pod muslimanskom pretpostavkom da je Kršćanski Novi zavjet zbirka knjiga koje su napisali (ili barem iskvarili) ljudi koji su izopačili Isusovu poruku proglašavajući da je Sin Božji i da je umro na križu, ima li smisla da će Allah dati isto grčko ime ovoj izopačenoj grčkoj poruci i izvornoj aramejskoj knjizi koja je navodno objavljena 'Isau? I to bez dodatnog pojašnjenja u vezi s tim? Zašto bi Allah htio zbuniti sve, posebno muslimane? (Kur'ane kršćane ne zbunjuje, oni znaju što je autentično Sveto pismo. Ova zbrka u Kur'anu pogađa samo muslimane.)

Početna kontradikcija u Kur'anu u
odgovoru na islam